Počelo je rušenje stambeno poslovnog objekta u ulici Bosanski put u Ilijašu na čijem mjestu će se graditi novo moderno željezničko stajalište. Općina Ilijaš finansira radove u iznosu od 9.886,50 KM. Radove na rušenju objekta izvodi ilijaška firma Niskogradnja Durmić.

U Budžetu Općine Ilijaš za 2022. godinu, planirano je 150.000 KM za izgradnju novog željezničkog stajališta u Ilijašu.

Krajem prošle godine završeni su radovi na izgradnji privremenog željezničkog stajališta u Ilijašu, a koje je finansirala Općina Ilijaš. Privremeno stajalište služi za kraće zaustavljanje na otvorenoj pruzi putničkih vozova, a nakon što novo stajalište bude izgrađeno privremeno će biti uklonjeno.

Postavljanjem prvih pločica sa brojevima i tabli sa nazivom ulica u naselju Ljubnići, u petak je počela implementacija projekta Adresni registar na području općine Ilijaš.

Nakon završetka pripremnih radnji pristupilo se fazi označavanja naziva ulica, naselja i naseljenih mjesta i objekata brojevima. Cilj je uspostaviti adresni registar sa što većim brojem podataka o svakom objektu na području općine Ilijaš.

Po prvi put se za svaku adresu uspostavlja baza podataka koju prati i grafički prikaz što je rezultiralo postavljanjem podataka adresnog registra putem web servisa (www.ipp.fbih.gov.ba) kako bi bili dostupni građanima.

Vrijednost projekta, kojim je obuhvaćeno postavljanje kućnih brojeva te tabli sa nazivom ulica je 108.611,10 KM, a sredstva je osigurala Općina Ilijaš.

U narednom periodu planirano je da table i ploče sa brojevima budu postavljene na kompletnom području općine Ilijaš.

Jeste li se ikada zapitali gdje završava vaš otpad nakon što ga odveze komunalni kamion za otpad?

Smeće iz domaćinstva koje se naziva još i komunalni čvrsti otpad ne nestaje samo po sebi nakon što vam nestane iz vida. U zemljama EU, kamioni otpad odvoze na specijalno dizajnirane lokacije, osposobljene da prihvate određene količine različitih vrsta otpada, uključujući građevinski, kabasti, te otpad iz domaćinstava. Ovi centri opremljeni su adekvatnom infrastrukturom koja onemogućava kontaminaciju tla i okolnih podzemnih voda. U Evropskoj uniji sistem upravljanja otpadom definisan je strateškim planskim dokumentima koji u fokus stavljaju zaštitu okoliša i zdravlje stanovništva. No, šta je sa zemljama koje nemaju ovako uređene sisteme?
Neadekvatno upravljanje otpadom predstavlja ogroman ekološki i zdravstveni problem za sve stanovnike Zapadnog Balkana. Kao zemlje u tranziciji i na putu EU integracija, Srbija i BiH posljednjih godina ulažu napore u efikasnije upravljanje resursima i unapređenje sistema upravljanja otpadom. U tom pogledu ostvaren je određeni napredak, a najviše u oblasti jačanja javne svijesti, naročito u Srbiji. Međutim, postojeća infrastruktura nema kapacitete da isprati EU standarde, a državna sredstva koja se izdvajaju za ovu oblast i trenutna ulaganja u unapređenje upravljanja otpadom nisu ni približno dovoljna. Upravo iz tog razloga, ako se vozite magistralnim cestama u BiH i Srbiji vrlo vjerovatno ćete, u pustim predjelima čiste prirode, naići na ružne prizore divljih deponija.

Rješenje ovog problema je u svim zemljama Zapadnog Balkana još uvijek u povoju. Evropska unija kroz IPA fondove prekogranične saradnje ulaže u unapređenje zaštite okoliša, efikasno korištenje resursa i očuvanje prirode u zemljama koje teže članstvu u Uniji. Jedna od inicijativa koje se istovremeno sprovode na području BiH i Srbije jeste projekat Opštine sa nula otpada koji ima za cilj da principe koncepta nula otpada ugradi u upravljačke sisteme lokalnih zajednica i time direktno podrži unapređenje sistema upravljanja otpadom. Projekat se realizuje u 6 pilot opština i uključuje direktno angažovanje javnih komunalnih preduzeća, te srednjih škola iz pomenutih opština.
Nakon sprovođenja niza aktivnosti poput kreiranja planskih dokumenata – Smjernica za uvođenje koncepta nula otpada na lokalnom nivou, Smjernica za monitoring i izvještavanje o komunalnom otpadu, kreiranja „tailor-made“ akcionih planova za 6 pilot opština, niza edukativnih treninga za javna komunalna preduzeća i predstavnike lokalnih zajednica prekograničnog područja, te sprovođenja intenzivne medijske kampanje za jačanje svijesti, projektni tim je uspješno priveo kraju mapiranje divljih deponija u 6 opština, te razvio GIS sistem praćenja njihovih lokacija.

Cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren na jačanje kapaciteta javnih komunalnih preduzeća, pored nabavke opreme za preduzeća, te nabavke setova kanti za odvojeno prikupljanje za stanovništvo pilot opština, uključuje i razvoj interaktivnih GIS mapa sa lokacijama divljih deponija i čišćenje deponija u 6 opština. Na bazi izrađenih GIS mapa bit će odabrana po jedna divlja deponija u svakoj pilot opštini čije će čišćenje biti izvršeno u okviru projekta, a na njihovo mjesto će se postaviti kontejneri kako bi se spriječilo njihovo ponovno nastajanje. U saradnji sa predstavnicima pilot opština izvršeno je mapiranje lokacija divljih deponija te su određene njihove osnovne karakteristike u pogledu karaktera (stalna/povremena), pristupačnosti, te u pogledu količina i vrsta odloženog otpada. Razvijene GIS mape će uveliko olakšati lociranje deponija javnim komunalnim preduzećima u pilot opštinama. GIS mape su javno dostupne, a pristupiti im se može putem linkova:
Opština Ilijaš (BiH)
Grad Visoko (BiH)
Opština Centar Sarajevo (BiH)
Opština Bajina Bašta (SRB)
Opština Vladimirci (SRB)
Opština Krupanj (SRB)

„Kreirana GIS mapa za područje opštine Ilijaš doprinijet će efikasnijem nadzoru lokacija eventualnog nastanka divljih deponija. Savjesni građani i privredni subjekti mogu koristiti GIS mape za lakše prepoznavanje prekršitelja zakona i brzo upozoravanje lokalne uprave i JKP na nepravilnosti u zbrinjavanju otpada, a manji dio nesavjesnih građana i privrednih subjekta će razvijati strah da krše odredbe pozitivnih zakonskih propisa. Također, nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine kroz GIS mape će imati bolji uvid u stanje životne sredine i sistem upravljanja otpadom. Sve skupa će doprinijeti pravilnom odlaganju otpada, smanjenju broja divljih deponija, manjim troškovima uklanjanja divljih deponija, što će imati za rezultat bolje upravljanje otpadom, čistiju i zdraviju životnu sredinu“, zaključio je Sadik Alić, komunalni inspektor u Opštini Ilijaš.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.
Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području.

Poštovani korisnici usluga vodosnabdijevanja, Kako je nastavljen period ekstremno visokih temperetura bez značajnih padavina nastavljen je i trend smanjenja dotoka vode na svim izvorištima u nadležnosti Preduzeća. Nivoi vode u rezervoarima centralnog sistema su na kritičnim vrijednostima. Ovom prilikom apelujemo na građane da se večeras i sutra suzdrže od zalijevanja i neracionalne potrošnje ili smo prinuđeni već sutra uvesti redukciju u vodosnabdjevanju. Ukoliko se ovakav trend neracionalne potrošnje nastavi prisiljeni smo, u interesu svih građana, obustaviti isporuku vode neodgovornim pojedincima. (Član 69.stav (1) tačka g) Uredbe o opštim uslovima za snabdijevanje vodom za piće, obradu i odvodnju otpadnih i atmosferskih voda.”Službene novine KS br.22/16).

Brojevi za prijavu 061/169-919 ; 062/973-137 ; 033/400-034.

Hvala na razumijevanju.

U nedjelju, 07. augusta 2022. godine u periodu od 06:00 do 19:00 sati na snazi će biti totalna obustava saobraćanja na dionici regionalne ceste R455 u Ilijašu, od Alića rampe do mosta na rijeci Gnionica. Planirani su radovi na polaganju završnog sloja asfalta. Izvođač radova je Citarprodukt d.o.o.

Molimo sve učesnike u saobraćaju da imaju strpljenja i koriste alternativne pravce, a obilaznica je i obilježena, poručili su iz firme Citarprodukt.

Riječ je o projektu koji provodi Direkcija za ceste Kantona Sarajevo, a Općina Ilijaš je osigurala svu projektnu i investicionu dokumentaciju. Dionica koja se rekunstruiše duga je 440 metara. Prethodno je završena izgradnja kanalizacione i vodovodne mreže na potezu Alića rampa – Gnionica.

Agencija za vodno područje rijeke Save i Općina Ilijaš već nekoliko godina realizuju projekat uređenja korita rijeke Bosne u Ilijašu. Riječ je o potezu od ušća potoka Gnionica u rijeku Bosnu do mosta za naselje Kadarići. Danas je firma Termo – beton iz Breze uvedena u posao na pomenutom projektu. Radovi će se izvoditi na potezu od već uređenog dijela korita do mosta za naselje Kadarići. Dionica je duga 160 metara, a ugovorena cijena radova je 235.000 KM.

Mirza Bezdrob rukovodilac sektora za realizaciju projekata u Agenciji za vodno područje rijeke Save naglasio je da Agencija provodi još nekoliko projekata na području općine Ilijaš.

"Osim projekta koji je danas otpočeo u ovoj godini Agencija planira još nekoliko radova na području općine Ilijaš. To je obezbjeđenje proticajnog profila prije jesenjih poplava u nekoliko naselja na području općine Ilijaš i to u Kadarićima, Malešićima. Luci i Ribarićima. To je posao u ukupnoj vrijednosti 350.000 KM. Preostalo je još da se završi projekat uređenja desne obale rijeke Bosne, na potezu od restorana Diana do mosta za Kariće i to će Općina Ilijaš kanidovati, a mi ćemo uvrstiti u finansijskih plan za narednu godinu. Time bismo završili projekat od ušća Gnionice u rijeku Bosnu do mosta za Kadariće", rekao je Bezdrob.

O početku i dinamici radova govorio je Ahmed Turbo vlasnik firma Termo – beton.

"Danas se uvodimo u posao i poslijepodne dolazi mašina koja će ruštiti stabla. Čim porušimo i uklonimo stabla dolazi geometar da iskolči i nakon toga startamo sa radovima. U interesu nam je da radove brzo završimo dok je nizak vodostaj, a to bi otprilike bilo za 45 dana. Ako bude obilnijih padavina ne bi trebalo biti alarmantno jer je period niskih vodostaja", kazao je Turbo.

Pomoćnica općinskog nečalnika u službi za privredu i finasije Merima Osmanović je kazala kako se radi o kompleksnom projektu čijom će se realizacijom postići brojni benefiti za općinu Ilijaš.

"U narednoj godini trebala bi se završiti i posljednja etapa uređenja korita rijeke Bosne čime će se dobiti funkcionalan i uređen prostor u smislu zaštite zemljišta, objekata i regionalne ceste. Samim uređenjem dobili smo slobodan prostor koji će se u narednom periodu urbanistički i kroz prostorno – plansku dokumentaciju definisati, tako da će dobiti i svoju pravu namjenu. Samim time ovo područje postaje sigurno od uticaja velikih voda i neće biti devastacije okolnog zemljišta, a biće zaštićeni i svi stambeni objekti", zakljućila je Osmanović.

Nadzor nad izvođenjem radova provodi IPSA institut.