Udruženje logoraša Ilijaš obilježava Dan logoraša u ponedjeljak 03. juna 2024. godine kod Spomen obilježja logorašima preko puta Gradske džamije Ilijaš. Program počinje u 10:00 sati.

To je dan kada se podsjeća na mnogobrojna zatvaranja i protjerivanja Bošnjaka i Hrvata sa područja općine Ilijaš, te cijele BiH. Bolna i živa su sjećanja i danas na period 1992-1995 kada su naši sugrađani zatvarani u logore, ubijani, a mnogi od njih i danas se vode kao nestali.

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo organizuje prezentaciju Godišnjeg plana provođenja Programa razvoja male privrede za 2024. godinu, koja će se
održati u srijedu, 29. maja 2024. godine u 12 sati u Domu Mladih.

Na prezentaciji će biti detaljno predstavljeni pojedinačni programi iz Godišnjeg plana provođenja Programa razvoja male privrede za 2024. godinu, uključujući dinamiku objavljivanja javnih poziva i novine u provođenju programa. Posjetitelji će imati priliku postavljati pitanja i dobiti sve potrebne informacije o ovoj važnoj temi.

Pozivaju se zainteresovani privrednici i fizička lica koja imaju namjeru osnovati vlastiti privredni subjekt da prisustvuju prezentaciji.

Dolazak je potrebno potvrdite najkasnije do utorka, 28. maja 2024. godine do 13 sati, putem emaila Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

Sve dodatne informacije mogu se dobiti putem e-maila Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili putem broja telefona 062/522 712, kontakt osoba Ilhana Ahmedspahić.

Prošle su 32. godine od stradanja mjesnog bošnjačkog stanovništva Gornje Bioče koje je početkom 1992. godine srpski agresor zarobio i zatvorio u prostorije osnovne škole, nakon čega je odvojio žene i djecu od muškaraca te ih odvodio u logore, kao što su željeznička stanica u Podlugovima i Planjina kuća u Semizovcu. Godišnjica stradanja Bošnjaka Gornje Bioče obilježena je u 10 sati na centralnom spomen obilježju gdje su prisutne delegacije položile cvijeće i proučile Fatihu.

Početkom 1992. godine agresorska vojska zarobila je i zatvorila stanovnike Bioče u prostorije osnovne škole i potom ih odvela u logore gdje su mnogi mučki ubijeni. Bioča je dala 47 šehida, a prije agresije u ovom mjestu bila su 52 bošnjačka domaćinstva. Najveći zločin počinjen je na brdu Žerovanj, gdje su mučeno i likvidirano 16 Biočana, dok su ostali poginuli u živim štitovima koje je koristila agresorska vojska.

Predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja stradanja stanovnika Bioče je Emir Handžić, dijete šehida Bioče, koji je 1992. godine imao osam mjeseci, a pet godina kada su tijelo njegovog oca pronašli u masovnoj grobnici Žerovanj i kada mu je klanjana dženaza.

- Ovo je prvo napadnuto selo na području općine Ilijaš, dali smo 47 šehida za odbranu BiH, Biočani su masovno stradali 1992. godine. Ljudi iz Bioče nosili su oružje u Sarajevo kako bi se Sarajevo moglo braniti. Na brdu Trešnjice je spomen ploča dva šehida Šehić Džemil i Handžić Edin, Edin je imao 19 godina, mi 32 godina tragamo za njim, znamo gdje je ubijen ali kosti nismo našli. Nakon toliko godina porodica ne gubi nadu ali sve su manje šanse. Nakon što su sve spalili, što su toliko ljudi pobili, u Bioču se stanovništvo vratilo, sve je obnovljeno, život se nastavio i svake godine smo ovdje da se sjećamo 47 šehida Bioče, kazao je Handžić.

Preživjeli logoraš Emir Durmo svjedočio je ovom prilikom o zvjerstvima i patnjama kroz koje su prošli logoraši, kazavši da je nepojmljivo šta sve čovjek može preživjeti, a da je od svih mučenja i iskušenja najveća patnja bila glad, jača i od premlaćivanja, tortura, pa čak i odvođenja na živi štit i svih prisilnih poslova koja su zarobljenici bili primorani raditi.

Ministar za boračka pitanja KS Omer Osmanović naglašava hrabrost šehida Bioče, ali i razmjeru zločina.

- Kultura sjećanja je važna za generacije koje dolaze. Stanovnici Bioče nisu položili niti dali živote, nego su svirepo ubijani na svom kućnom pragu, iako je genocid presuđen u Srebrenici i okolnim mjestima, on je počinjen i ovdje, jer ovdje ne postoji kuća gdje nekoga agresori nisu svirepo ubili. Ovi mjeseci su mjeseci tuge zbog žrtava i njihovih porodica, ali i radosti jer imamo svoju državu Bosnu i Hercegovinu, koje će biti uvijek, ponavljam mi se sjećamo heroja a oni nek se sjećaju ratnih zločinaca. Ovo je jedno od dostojanstvenih spomen obilježja čije uređenje je podržalo i Ministarstvo za boračka pitanja i dao sam prijedlog da na svim obilježjima treba da stoji natpis „stani, sjeti se, ne zaboravi“ pa da se svaki prolaznik zaustavi i sjeti se šehida, poručio je ministar Osmanović.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić kaže da neke rane ne trebaju zarastati, da se nekih rana poput Bioče i mnogih bolnih rana iz rata trebamo sjećati, da su dio našeg identiteta i određenja naše prošlosti i budućnosti.

- Mjesec maj i juni su mjeseci tuge i boli u općini Ilijaš, u kojima su se desili veliki i stravični zločini, u kojima je bošnjačko stanovništvo pretrpilo najveće gubitke, a simbolika tog zločina počinje ovdje u Bioči. Ovdje su zločinci napravili ljudskom umu nepojmljiv masakr, vjerovatno su htjeli poručiti muslimanima da ne mogu opstati na području općine Ilijaš, da ako nas zateknu tu bit će ubijeni, mučeni,u logorima, u masovnim grobnicama kao što je Žerovanj. U tim mjesecima puno zla je napravljeno, uslijedili su zatim Luka, Kadarići i Lješevo, ali, hvala Bogu, bošnjačko stanovništvo se organiziralo, uspostavilo neke linije odbrane, otišli smo i u izbjeglištvo, ali smo formirali svoju 126. Brdsku brigadu koja je dala veliki doprinos odbrani na ilijaškom ratištu, kao i nizu ratišta u cijeloj BiH. Zato su ovo i dani ponosa i dostojanstva, onim što smo napravili usprkos svim stradanjima. Iako nosimo tugu, mora prevladati ponos, mora prevladati ono što je borba za dalji život i ako Bog da mi ćemo našim radom i civilizacijskom borbom dalje graditi naš Ilijaš i cijelu državu Bosnu i Hercegovinu, naglasio je načelnik Fazlić.

Zastupnik u Skupštini KS Mahir Dević kazao je da je Bioča u maju 92. godine bila početak sistemskog, planskog etničkog čišćenja muslimana sa ovih područja općine Ilijaš, što se narednih dana i mjeseci nastavilo u Luci, Lješevu i Kadarićima. Kazao je da se sjeća kao dvanaestogodišnji dječak kada su autobusom iz Bioče doveli žene i djecu i kako ih je mjesno stanovništvo prihvatilo. Uskoro su svi mještani opljačkani, mučeni i protjerani u izbjeglištvo, mnogi se stanovnici Luke i Kadarića još vode kao nestali. Dević je naglasio potrebu da se materijalizuju dokazi o zločinu u Bioči, bilo kroz pisanje knjiga i monografija ili snimanje dokumentarnih filmova kako bi ostao trajan podsjetnik budućim generacijama na zlo koje se dogodilo i kako se nikad ne bi ponovilo.

Nakon programa, tradicionalno je upriličena posjeta spomen-obilježju u naselju Selimovići, gdje je položeno cvijeće na spomen obilježje i proučena Fatiha šehidima. Nakon toga uslijedila je i posjeta spomen-obilježju na Trešnjicama, a bit će proučen i tevhid u džamiji u Gornjoj Bioči.

Za zločine u Bioči niko nije kažnjen, procesuirani Srpko Pustivuk je oslobođen.

Protekli vikend upriličeno je obilježavanje godišnjice “Sjećanje na šehide MZ Dragoradi i III bataljona 126. brdske brigade Ilijaš” u organizaciji Općine Ilijaš i MZ Dragoradi na lokalitetu spomen obilježja šehidima na Durića raskršću, gdje je uklesano ime 61 šehida ovog područja.

Nakon intoniranja himne Bosne i Hercegovine i odavanja počasti, Ya sin je proučio Miralem ef. Sarajlić, potom se prisutnima obratio predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja Nijaz Medić koji je podsjetio na nemjerljiv doprinos šehida i III bataljona 126. brdske brigade u odbrani Bosne i Hercegovine.

- Šehidi MZ Dragoradi, njih 61 dali su svoje živote u najodabranijim jedinicama. Treći bataljon imao je značajnu ulogu u odbrani naše domovine, na olovskom ratištu, Crnoriječkom ratištu, Nabožiću, odlazak dobrovoljaca u Misoču, Gradačac, Krajinu. Svu zonu odgovornosti olovskog ratišta smo prošli, kroz bataljon komandanta Bole, plato Kruševa. U Solunu su ukopana 34 šehida, ostali u Brezi i drugim mezarjima, na ovom spomeniku je 61 ime naših šehida koji su dali živote u jedinicama 126. Ilijaške brigade, Prve slavne, Druge viteške Safeta Zajke, 11. slavne Envera Šehovića i Jedinice za specijalne namjene Dragana Vikića, podsjetio je Medić i zahvalio svima na podršci i dolasku na ovaj događaj.

Nazif Carina, pripadnik diverzantskog voda III bataljona 126. Brdske brgade Ilijaš pročitao je svoj literarni rad o herojstvu boraca, slobodi, ljubavi prema domovini i važnosti pamćenja.

Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović kazao je, u obraćanju u Dragoradima, da danas svi prisutni imaju priliku da zajednički svjedoče njegovanju kulture sjećanja.

- Rado se odazivam svake godine ovdje, lani smo uradili i ogradu oko spomen obilježja i ovo je jedno od najdostojanstvenijih obilježja gdje se sjećamo, na ovom mjestu gdje gotovo da nema kuće nije dala šehida, borca, branitelja. Ne mogu da ne budem ličan i ne spomenem svog saborca Muamera Šabića, saborca, specijalca, koji je poginuo dok je branio prag, domovinu, grad, prijatelje. Zemlja pomiješana sa vodom je blato, a zemlja pomiješana sa krvlju naših šehida je domovina, to treba da pamte mlade generacije. Mi se sjećamo heroja, a agresori neka se sjećaju ratnih zločinaca i hvala vam što održavate kulturu sjećanja na heroje Dragorada, poručio je Osmanović.

Za sve branitelje – šehide Dragorada izgrađeno je ovo spomen-obilježje kao trajna uspomena na sve njih, dok je svima nama preživjelima svakodnevni podsjetnik na njihov nemjerljiv doprinos u odbrani Bosne i Hercegovine.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić naglasio je da su općina Ilijaš i njeni borci dali puno u odbrani Bosne i Hercegovine.

- Puno je onoga što obilježavamo ovih mjeseci i što se dogodilo na našim prostorima, na jedan od najtežih načina dali smo doprinos odbrani domovine, mi smo bili prognani sa ovih prostora, ali smo kao izbjeglice se organizirali, osnovali svoju 126. brdsku brigadu i učestvovali na ratištima diljem BiH, kao i ovaj Treći bataljon. Danas na ovom spomen obilježju, zahvaljući Organizacionom odboru a posebno jednom od aktivista Nijazu Mediću, imamo priliku da se sjećamo ovih šehida, njihovog herojstva i da im odamo počast. Pokušali smo poslije rata uz velike napore obezbjediti uslove za povratak, za egzistenciju i potrebnu infrastrukturu i čini mi se da smo u tome uspjeli, ali na tome ne smijemo stati kako bi i ova MZ koja je rubna u općini Ilijaš imala sve uslove kao i druge. Obaveza je svih nas i lokalnih i kantonalnih nivoa vlasti da u praksu provedemo ono što govorimo i da i dalje budemo uz naše građane, naglasio je Fazlić.

Prigodan recital izveli su učenici Osnovne škole “Srednje”, a program je završen nakon što su prisutne delegacije položile cvijeće.

Obavještenje :

Centralna izborna komisija BiH objavila je Javni oglas za izbor instruktora u Tim instruktora zaduženih za obuku kandidata za predsjednika/zamjenika predsjednika biračkog odbora.
Javni oglas možete preuzeti ovdje : Javni oglas

Delegacija Općine Ilijaš na čelu sa načelnikom Akifom Fazlićem prisustvovala je obilježavanju 23. maja – Dana kakanjskih dobrovoljaca "Breza i Misoča 92".

Program obilježavanja počeo je polaganjem cvijeća u haremu misočke džamije, a potom je nastavljen na spomen-obilježju u Milakovom Dolu u Misoči, gdje je upriličen prigodan program i ručak za kakanjske dobrovoljce. Obilježavanju su također prisustvovali i ministar za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona Adnan Sirovica i delegacija Općine Kakanj na čelu sa načelnikom Mirnesom Bajtarovićem.

Općinski načelnik Akif Fazlić se zahvalio Općini Kakanj i njihovim građanima, koji su pružili podršku stanovnicima Ilijaša, te istakao značaj obilježavanja ovog datuma.

"Hvala mojim Ilijašanima, a posebno Misočanima koji su danas dočekali prijatelje iz općine Kakanj. Agresija na BiH je dovela do toga da se građani Kaknja i građani Ilijaš zbliže i udruže na putu odbrane domovine. Pouka koju možemo naučiti iz tog vremena je visok nivo svjesti građana ove dvije općine o historijskoj situaciji koju su u potpunosti razumjeli i u kojoj su se organizovali i dali najbolji mogući odgovor. Taj odgovor je bio jedinstvo i snaga. Danas se građani općina Kakanj i Ilijaš bore za svoje ljude koji su branili domovinu. Bore se za pravdu, koja je teška i očito protiv nas. Još jednom čestitam kakanjskim dobrovoljcima koji čuvaju tradiciju i spomen na ove događaje, naravno čestitam i Organizacionom odboru koji je danas priredio manifestaciju sa koje nosimo lijepe utiske i značajne poruke."

Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević poručio je mještanima Misoče da uvijek i u svakoj prilici budu ponosni na činjenicu da žive herojskoj Misoči i obavezno taj ponos prenose na generacije koje dolaze.

"Sa posebnim ponosom danas govorimo o herojskom otporu agresiji koji je pružen ovdje u Misoči. U pružanju ovog otpora veliku hrabrost i požrtvovanost pokazali su svi branioci Misoče. Herojska odbrana Misoče 1992. godine imala je višestruki značaj i bila je jedan od presudnih momenata za odbranu cjelokupnog područja srednje Bosne, ali i šireg područja. U vremenu kada su nas strategijski osmišljenim psihološkim ratom uvjeravali da se BiH ne može odbraniti i da je neminovan njen nestanak, herojskom borbom patrioti su u Misoči demantovali sve ono što su nam govorili neprijatelji. Herojska borba u Misoči bila je jasan znak neprijatelju da Bosna neće šapatom pasti i da će neprijatelj skupo platiti za svoj kukavičluk pokazan kroz ubijanje i protjerivanje nevinih i nenaoružanih ljudi.

Zato, svaki epitet kojeg izgovorimo u našoj priči o braniocima Misoče i našoj Armiji RBiH ima utemeljenje jer se radilo o pokretu otpora koji je bio prepoznatljiv po zalaganju za humane ideale, suživot i toleranciju. I na kraju, svim kakanjskim dobrovoljcima i građanima Kaknja upućujem srdačnu čestitku povodom 23. maja – Dana kakanjskih dobrovoljaca "Breza i Misoča 92", a svim braniocima Misoče iskazujem duboko poštovanje."

I druge sredine, koje su bile ugrožene agresijom imale su dobrovoljce, ali specifičnost kakanjskih dobrovoljaca ogleda se u činjenici da ratne linije te 1992. godine nisu bile na njihovom kućnom pragu i u njihovom rodnom kraju, ali su oni odlučili dobrovoljno krenuti u odbranu domovine na ratištima koja su bila na teritoriji drugih općina. Zbog te činjenice zaslužuju zahvalnost i poštovanje. Kakanjski dobrovoljci su učestvovali u nekoliko veoma uspješnih borbenih akcija na području Breze i Ilijaša. U jednoj od ovih akcija poginuo je i prvi kakanjski šehid Rahman Kovač.

Edin Brkić, jedan od kakanjskih dobrovoljaca, ističe da je njih oko 200 odlučiLo da dođe i pomogne Ilijašu. "Mladi smo donijeli isprave odluke. Bili smo hrabri, niti u jednom momentu nijedan borac nije bježao, bili smo jedni uz druge i vjerovali smo jedni drugima. Bila je to neka snaga, ljubav prema domovini i vjera. Svako ko vjeruje, zna da je naša glavna dužnost braniti porodicu i domovinu“ kazao je Brkić.

Današnjem obilježavanju prisustovovali su i učenici drugog i trećeg područne škole Misoča, te učenici sedmog razreda OŠ "Stari Ilijaš".