Na Koritima je protkle nedjelje upriličen program obilježavanja Dana sjećanja na šehide i civilnu žrtvu rata ovog sela.

Program je počeo intoniranem državne himne, a zatim je ašere iz Kur'ana proučio Faruk ef. Efendić, te su prisutni učenjem Fatihe ili na drugi prigodan način odali počast onima koji su za odbranu i slobodu herojskih Korita dali svoje živote.

Spomen obilježje na Koritima sagrađeno je u znak sjećanja na 16 šehida i jednu civilnu žrtvu rata ovog mjesta. Predstavlja trajni podsjetnik na šehide herojskih Korita koji su svoje živote dali za vrijeme odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godine.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić naglasio je herojsku ulogu sela Korita.

- Danas odajemo počast herojima Korita, herojima 126. Ilijaške brigade, herojima Armije RBiH. Korita su 1992. godine bila sama, tu se uspostavljala linija odbrane države BiH, ova linija je pružila mogućnost dobre organizacije i uspostavljanja regularnih snaga odbrane slobodne teritorije BiH i u drugim mjestima koji su herojski i časno branili domovinu. Zato danas sa ponosom možemo braniti sve naše heroje kojima se spočitavaju stvari koji ljudski um teško može razumjeti i objasniti. Ja se nadam da će institucije potpuno razumjeti i da ćemo imati snagu za sve one protiv kojih se vode procesi dati najozbiljniji odgovor, kao što su oni dali najozbiljniji odgovor kada su 1992. godine stali na linije odbrane, kazao je načelnik Fazlić čestitavši Organizacionom odboru na dostojanstvenom programu i čuvanju sjećanja na šehide.

Akif Bešlija predsjednik Organizacionog odbora, u izjavi za Radio Ilijaš istaknuo je da je godišnji obilazak ovog spomen lokaliteta i odavanje počasti najmanji doprinos koji možemo dati za sjećanje na najhrabrije sinove.

- Otkad smo izgradili ovaj spomenik kao trajni podsjetnik na naših 17 hrabrih šehida koji su dali svoj život za odbranu Korita i Bosne i Hercegovine, svake godine dolazimo i to je najmanje što možemo, jer oni su dali mnogo više i zaslužuju mnogu više. Nadam se da ćemo naći i nove načine da ih se više prisjećamo i odajemo počast kako ovdje, tako i na drugim mjestima. Drago mi je da je i danas ovdje puno ljudi, ali bilo bi bolje da ih je i više, da ovo obilježavanje omasovimo kako to zaslužuju šehidi jer oni kad su se borili nisu mogli izostati nijedan dan niti su imali opravdanja kakva danas ljudi imaju da se ne pojave na ovim važnim mjestima a da nije bilo šehida mi sigurno danas ne bismo imali ni domovinu ni slobodu, zaključio je Bešlija.

Polaganjem cvijeća prisutnih delegacija završen je prvi dio obilježavanja Dana sjećanja na šehide i civilnu žrtvu rata "Korita 92-95" nakon čega je na dovištu Starčevina proučen tradicionalni tevhid i dova.

Redovna 39. sjednica Općinskog vijeća Ilijaš održat će se dana 27. juna (četvrtak) 2024. godine sa početkom u 16:00 sati, u sali Općinskog vijeća Ilijaš (zgrada Općine Ilijaš, III sprat) sa sljedećim

DNEVNIM REDOM:

1. Vijećnička pitanja i inicijative;
2. Izvještaj o realizaciji zaključaka sa 38. sjednice Općinskog vijeća Ilijaš;
3. Izvještaj o realizaciji akata sa 38. sjednice Općinskog vijeća Ilijaš;
4. Izvještaj o radu Pravobranilaštva Kantona Sarajevo u zastupanju Općine Ilijaš za period 01.01.2023. do 31.12.2023. godine;
5. Prijedlog Odluke o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana "Banovac" - Poslovno-stambeni kompleks uz rijeku Bosnu - skraćeni postupak;
6. Prijedlog Odluke o načinu i uslovima prodaje neizgrađenog građevinskog zemljišta označenog kao k.č. broj 776/3 K.O. Ilijaš Grad;
7. Prijedlog Odluke o načinu i uslovima prodaje neizgrađenog građevinskog zemljišta označenog kao k.č. broj 777/2 K.O. Ilijaš Grad;
8. Prijedlog Odluke o utvrđivanju javnog interesa (rekonstrukcija saobraćajnice u Ljubnićima);
9. Prijedlog Rješenja iz imovinsko-pravne oblasti broj: 06/1-31-3514/23 od 10.06.2024. godine;
10. Prijedlog Zaključka o ponovonom podnošenju tačaka na dnevni red prije isteka roka od šest mjeseci.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objavila je „Javni konkurs za imenovanje predsjednika/zamjenika predsjednika biračkog odbora u osnovnim izbornim jedinicama u Bosni i Hercegovini“. Konkurs je objavljen u dnevnoj štampi, web stranici Centralne izborne komisije BiH, a bit će dostupan i na društvenim mrežama na kojima nalog ima Centralna izborna komisija BiH, na internet stranicama općina/gradova, odnosno izbornih komisija osnovnih izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini i na oglasnim pločama općina/gradova.

Javni konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objave na internet stranici www.izbori.ba. Prijave na Javni konkurs sa potrebnim dokazima o ispunjavanju navedenih uvjeta, kandidati će dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji BiH elektronski, putem portala e-Izbori i aplikacije Prijava za rad u biračkim odborima (predsjednici/zamjenici) koji se nalaze na interent stranici Centralne izborne komisije BiH.

Kandidat za predsjednika/zamjenika predsjednika biračkog odbora ne smije biti član političke stranke niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smije biti uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke i mora biti u mogućnosti da obavlja svoje dužnosti na politički nepristrasan način.

Predsjednik biračkog odbora:

• rukovodi radom biračkoga odbora i zajedno s članovima biračkog odbora odgovara za zakonitost rada na biračkom mjestu,
• osigurava integritet procesa glasanja i održava mir i red na biračkom mjestu i u njegovoj okolini,
• određuje dužnosti svakom članu biračkoga odbora,
• popunjava sve potrebne obrasce,
• osigurava da na biračkom mjestu ne bude oružja ili opasnih predmeta,
• rješava sva pitanja koja se odnose na identifikaciju i pravo glasa birača,
• pomaže biračima kojima treba dodatno objašnjenje o procesu glasanja,
• evidentira u Zapisnik o radu biračkog odbora vrijeme i okolnosti svih izuzetnih događanja na biračkom mjestu.

Zamjenik predsjednika biračkog odbora ima ista prava i dužnosti ako je predsjednik biračkog odbora odsutan prilikom glasanja i/ili brojanja glasačkih listića.

Centralna izborna komisija BiH će putem javnog konkursa angažirati oko 12.000 predsjednika/zamjenika predsjednika biračkih odbora.

U povodu nastupajućeg Kurban bajrama načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić i predsjedavajuća Općinskog vijeća Ilijaš Alma Mešić uputili su čestitku u kojoj se kaže:

"Svim muslimanima i muslimankama, građanima i građankama općine Ilijaš i Bosne i Hercegovine upućujemo najiskrenije čestitke, sa željom da bajramske dane provedu u krugu svoje porodice, sa svojim najmilijima, u zdravlju i dobrom raspoloženju i neka radost Bajrama podijele sa svojim prijateljima i komšijama. BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!"

U mjestu Sokolina, u općini Ilijaš danas je obilježena još jedna tužna godišnjica otkako je agresor, prije 32. godine u autobusu svirepo ubio 48 nedužnih Bošnjaka iz naselja Ahatovići, Bojnik i Dobroševići, i 18 šehida i poginulih boraca Armije RBiH, koji su ubijeni na brdu Ranovača u pokušaju proboja prema slobodnoj teritoriji.

Masakr u Sokolini je jedan od mnogobrojnih ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

Delegacija Općine Ilijaš i predstavnici Koordinacije boračkih udruženja općine Ilijaš položili su cvijeće na spomen obilježju.

Nakon strašnih tortura koje su prošli u logoru u Rajlovcu, tog 14. juna 1992. godine neprijateljske snage naredile su zarobljenim mještanima Bojnika, Dobroševića i Ahatovića da uđu u autobus koji ih je navodno, trebao odvesti na razmjenu. Ali, tada je neprijatelj, umjesto na razmjenu, 56 nenaoružanih logoraša odvezao u Sokolinu, gdje su ih na najsvirepiji način ubili. Neprijateljski vojnici naredili su zarobljenicima da legnu na pod autobusa, a onda su po dolasku u mjesto Sokolina, autobus zasuli granatama, bombama, mecima, od 56 zarobljenika osam ih je preživjelo.

Elvir Jahić, jedan od preživjelih, stopostotni invalid, imao je tek 19 godina, kada je ranjen u desnu nogu i zarobljen od strane agresora, a tako ranjen zajedno sa komšijama Bošnjacima, odveden je u logor u Rajlovac.

“Nakon višednevnih pokušaja da se odupremo agresoru, zarobljeni smo i odvedeni u logor u Rajlovcu. Tog 14. juna u večernjim satima, negde oko 20 sati, povezli su nas iz kruga u Rajlovcu, kazavši nam da idemo na razmjenu, međutim dovezli su nas u Sokolinu kako bi nas mučki ubili. Agresorski vozač i vojnici su izašli iz autobusa i onda je počela kanonada iz raznog oružja, od granata, ručnog bacača, ose, desetina bombi, puščanih metaka…Epilog toga je 48 ubijenih i raskomadanih Bošnjaka. Na mojoj duši vječno će ostati ožiljci kao i oni od ranjavanja, jedno bolno sjećanje na ljude koji su u prosjeku imali između 20 i 30 godina, bila je to mladost jednog naselja, ciljano su išli i svi oni koji su pružali otpor agresoru i branili Republiku BiH osuđeni su na smrt”, prisjetio se Elvir.

Ubijenim Bošnjacima u Sokolini podignuto je spomen-obilježje, a i autobus u kojem su dovezeni i ubijeni još se nalazi na istom mjestu i svjedoči o nezapamćenom zločinu počinjenom nad nedužnim ljudima.

Svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na centralnom spomen obilježju u Ilijašu obilježen je Dan Patriotske lige. Na samom početku Svečane sjednice prisutnima se obratio predsjednik Upravnog odbora Patriotske lige ’91. Ilijaš Šerif ef. Ćatić.

- Tradicionalno obilježavamo današnji datum. Želim uputiti čestitke pripadnicima svih boračkih populacija koje danas egzistiraju. Posebne četitke upućujem pripadnicima Patriotske lige BiH. Sva sreća da je u vrijeme rahmetli Alije Izetbegovića pokrenuta inicijativa za pokretanje jedinica PL. To se dešavalo u strogoj tajnosti gdje su čak i nekim generalima koji su bili nama bliski, ali nedovoljno provjereni, zabranili pristupiti važnim sastancima. Sastanci su se održavali na raznim mjestima, počev od Doma policije u Sarajevu. Sjećam se još uvijek živo skupa 7. i 8. februara, kada su zvanično iznijeli podatak da PL broji 60.000 do 70.000 lica. Naravno, danas moram spomenuti i Zelene beretke, kao jedan čvrst oslonac Patriotske lige, ali sve što je u tom vremenu nastalo proizašlo je iz Patriotske lige BiH. Da smo imali oružja i opreme mogli bismo imati 100.000 vojnika. Nevjerovatan je entuziazam naših boraca koji su voljeli Bosnu. Svi smo se okupili oko ideje koju je rahmetli Alija Izetbegović iznio, a to je da je jedini spas da se odupremo jer je opasnost zaista ogromna. Četiri ili pet ljudi bili su začetnici PL Ilijaš. Rahmetli Fehim Mešetović, Vejsil Šehić, Amir Alispahić i drugi. Sve je počelo u Mlinima u Pašinom kafiću, a potom se preselilo u Misoču, gdje sam radio kao imam. Kuća gdje sam stanovao, mekteb i džamija bili su mjesto okupljanja. Ideja se brzo proširila, sve više se ljudi javljalo i to su bili prvi dani, sjećam se naoružanih seoskih straža, ništa nije bilo uvezano. Sjećam se da mi je iz Breze došao rahmetli Halid Dinarević koji je bio nosilac PL na ovom kraju i donio mi je obilježja, naveo je Ćatić.

Nakon toga, o važnosti, značaju i doprinosu Patriotske lige govorio je predsjednik Skupštine Udruženja boraca Patriotska liga ’91. i predsjednik Ratnog Predsjedništva Općine Ilijaš Vejsil Šehić koji je kazao da je Liga nastala iz ogromnog patriotizma koji je vladao među stanovništvom Bosne i Hercegovine.

- Danas obilježavamo godišnjicu osnivanja našeg Udruženja Patriotska liga `91. U junu 1991. godine osnovali Patriotsku ligu u općini Ilijaš, nakon što je 10. juna u Sarajevu donesena odluka da to bude krilo Stranke demokratske akcije. Patriotska liga, kako u općini Ilijaš, tako i na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine je podnijela prvi udar, odnosno teret. Želim spomenuti tri pojma koja su važna, a to su patriotizam, nacionalizam i materijalizam. Naime, devedesetih godina kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu, patriotizam je bio na najvećem nivou, dok su materijalizam i nacionalizam bili minimalno zastupljeni. Naš zadatak je da očuvamo patriotizam kako bismo spasili Bosnu i Hercegovinu, te da ona ostane država patriota i građana, pa tek onda ljudi koji pripadaju nekom narodu, poručio je Vejsil Šehić.

On je istaknuo da općina Ilijaš treba da bude ponosna, jer je u tom periodu rame uz rame parirala drugim većim općinama, te da smo dali veliki doprinos BiH.

- Nesprsko stanovništvo, kojeg je u tom momentu bilo više od 50 posto, ostalo je bez općine, bez policije i bez svih institucija. Ja sam tada nosio najveću funkciju i suočio sam se takvom sudbinom, gdje sam odlučio da treba naći rješenje, treba reći odlučno ne, i krenuti u slijeđenje Ustava RBiH. Sedamnaest odbornika SDA i dva odbornika HDZ su se dogovorili da će nastaviti raditi zajedno i legalno, te da ćemo općinu Ilijaš voditi u skladu sa Ustavom. Ilijaš je u tim uvjetima imao jedan realan izbor, a to je da izmjesti lokaciju na slobodnu teritoriju općine Breza i da formira Općinu i općinske organe, s tim da smo policiju i Štab odmah formirali. Također smo i o narodu morali brinuti, jer su i oni odlučno rekli ne SAO Romaniji. Mislim da Ilijaš treba biti ponosan jer je u tom periodu rame uz rame parirao drugim općinama, iako te općine nisu imale probleme kao mi, a dali smo veliki doprinos BiH, rekao je Vejsil Šehić.
O važnosti Patriotske lige i značaju boraca i njihovom nemjerljivom doprinosu odbrani domovine BiH govorio je i zastupnik u Skupštini KS Mahir Dević.

Nakon Svečane sjednice, prisutni su se uputili ka Centralnom spomen obilježju kako bi polaganjem cvijeća odali počast šehidima i poginulim borcima općine Ilijaš.Cvijeće su položili delegacija Općine Ilijaš, Koordinacija boračkih udruženja općine Ilijaš, te SDA Ilijaš.