Previous Next

Konsultacije i nastavak dogovora kantonalnih i općinskih vlasti o donošenju Urbanističkog plana KS

Povodom analize provedene javne rasprave o Nacrtu urbanističkog plana Kantona Sarajevo, Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Zavod za planirajne razvoja KS danas su uprličili radno-konsultativni sastanak s načelnicima općina u KS i šefovima nadležnih općinskih službi.

"Imali smo potrebu vidjeti kakave su primjedbe došle kroz javnu rapravu od strane općinskih službi i svih građana KS. Mnogo je primjedbi stiglo i u Ministarstvo, a namjera nam je bila da ih razmotrimo i napravimo okvir buduće saradnje. Sortirat ćemo po prioritetima sve pristigle zahtjeve i primjedbe, a Zavod za planiranje razvoja će uskoro napraviti izvještaj o provedenoj javnoj raspravi, a u koji će biti uključeni svi akteri planiranja, posebno lokalne zajednice. Siguran sam da ćemo s lokalnim zajednicama napraviti kvalitetan Prijedlog urbanističnog plana", izjavio je resorni kantonalni ministar Bojan Bošnjak.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić je podsjetio da je na javnoj raspravi na Nacrt urbanističkog plana, organizovanoj u ovoj lokalnoj zajednici, oko 150 učesnika iskazalo svoje mišljenje i viziju kada je u pitanju razvoj ove lokalne zajednice, među kojima su i strateške primjedbe.

"Bitno je da smo otvorili proceduralni prostor da radimo na ovom nacrtu, da radimo ubrzano i što prije dođemo do ovog dokumenta, te da ćemo tražiti ključna rješenja koja će se bazirati na struci i interesu lokalne zajednice. Naš je interes vidjeti Ilijaš kao jedan od centara u sarajevsko-zeničkom bazenu i gdje taj prostor treba, s aspekta urbanog razvoja, da doživi i svoje proširenje i veći impuls razvoja", izjavio je načelnik Fazlić.

Kroz javnu raspravu na Nacrt urbanističkog plana Zavodu za planiranje razvoja stiglo je oko 500 akata, a kako je pojasnio direktor Zavoda Faruk Muharemović, mogu se razvrstati na prijedloge i sugestije za više prostora za razvoj i gradnju i one koji se odnose na više parkovskih i zelenih površina. Istakao je kako je intencija naći najbolja rješenja za dobrobit cjelokupne zajednice, te zahvalio na aktivnom učešću lokalnih zajednica u cjelokupnom procesu donošenja ovog dokumenta.

Previous Next

Prijave za "Marš mira 2024" od 10. do 30. juna

Organizacioni odbor Manifestacije "Dani sjećanja - Srebrenica 11. juli 1995. godine" obavještava sve zainteresovane da prijave za učešće na "Marša mira 2024" mogu izvršiti u periodu od 10. juna. 2024. godine. Predviđeni broj prijava je 100 (stotinu) učesnika, a prijave se mogu izvršiti najkasnije do 30. juna. 2024.godine.

Prijave se mogu izvršiti na broj telefona 061/159 840, Hasib Suljić član Organizacionog odbora.

Previous Next

Općina Ilijaš podržala projekat "Mladi heroji - osnaživanje mladih na nivou lokalne zajednice": Instalirane sprave za fitnes na otvorenom

U dvorištu Srednjoškolskog centra "Nedžad Ibrišimović" održana je prezentacija projekta "Mladi heroji - osnaživanje mladih na nivou lokalne zajednice". Učenici su projekat proveli uz podršku Općine Ilijaš i Udruženja izbornih zvaničnika BiH. U okviru projekta instalirane su sprave za fitnes u dvorištu škole.

Događaju su prisustvovali načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić, pomoćnica načelnika u Službi za društvene djelatnosti i poslove mjesnih zajednica Sanja Zagorac – Jozić, v.d. direktor Udruženja izbornih zvaničnika BiH Ernes Jusović, profesori i učenici.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić u svom obraćaju učenicima je poručio kako je obrazovanje jedna od najvažnijih funkcija društva i kako lokalna zajednica stavlja u prioritet ulaganje u sportsku i obrazovnu infrastrukturu.

Opredjeljenje za stalnim radom na unapređenju uslova u ilijaškim odgojno-obrazovnim ustanovama potvrdila je i pomoćnica načelnika u Službi za društvene djelatnosti i poslove mjesnih zajednica Sanja Zagorac – Jozić.

- Značaj ovog projekta nije u materijalnoj vrijednosti od nekoliko hiljada KM, nego da daje inspiraciju mladim ljudima, da oni mogu ostvariti svoje ideje i zamisli u saradnji sa svojim profesorima. Ohrabrujemo ih da mogu kandidirati projekte u saradnji sa profesorima. Želim posebno istaknuti rad profesorice Dragane Kartal koja godinama uspješno radi sa učenicima i sarađuje sa Udruženjem izbornih zvaničnika. Učenici su ocijenili da bi uz ovu lijepu sportsku plohu, koja je sagrađena prethodne godine, bilo dobro imati sprave za fitnes na otvorenom, jedna je prilagođena osoba sa invaliditetom. Još jednom sve čestitke sudionicima ovog projekta, kazala je Zagorac – Jozić.

Ovom prilikom uručene su zahvalnice načelniku Općine Ilijaš Akifu Fazliću, kao i v.d. direktoru Udruženja izbornih zvaničnika BiH Ernesu Jusoviću.

Previous Next

Održan trening "Borba protiv govora mržnje" za zaposlenike/ce Općine Ilijaš

U velikoj sali Općine Ilijaš dana 06. juna 2024. godine, organizovan je drugi po redu trening za zaposlenike/ce Općine Ilijaš te predstavnike/ce civilnog sektora i medija na području općine Ilijaš pod nazivom "Borba protiv govora mržnje", a sve u okviru projekta "Suzbijanje govora mržnje na području općine Ilijaš". Projekat provodi Udruženje "Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu – Jovan Divjak" u saradnji s Općinom Ilijaš, a podržan je od strane Evropske unije i Vijeća Evrope.

Projekat "Suzbijanje govora mržnje na području općine Ilijaš", ima za cilj suočavanje s govorom mržnje i diskriminacijom, posebno prema ranjivim grupama. Polazeći od izvještaja koji ističu prisutnost kontinuiranog govora mržnje i potrebu za poboljšanom zaštitom manjina u Bosni i Hercegovini, namjera inicijative je podizanje svijesti među zaposlenicima Općine i predstavnicima nevladinih organizacija putem ciljanih treninga. Također nastoji educirati osnovnoškolce/ke o štetnim posljedicama govora mržnje, uz informisanje putem radijskih emisija i informativnih plakata, kako bi informacije bile dostupne široj populaciji. Kroz izgradnju kapaciteta i kontinuiranu angažiranost medija, projekat predviđa stvaranje inkluzivnije i tolerantnije zajednice u Ilijašu.

Previous Next

U nedjelju 9. juna obilježavanje Dana nestalih općine Ilijaš

Udruženje porodica nestalih općine Ilijaš u nedjelju 09. juna 2024. godine obilježava Dan nestalih općine Ilijaš. Deveti juni je odabran kao datum sjećanja na nestale Ilijašane, jer je najveći broj nestalih upravo na ovaj datum 1992. godine odveden iz svojih domova u logore, nakon čega im se gubi svaki trag. U Ilijašu se 45 osoba još uvijek vode kao nestale

PROGRAM:

  • 9:30-10:00 - Okupljanje na centralnom spomen obilježju u Ilijašu
  • 10:00 - Manifestacija "Govorite, šutnja je bol duše"
  • 10:30 - Protestna šetnja gradom
  • 11:00 - Odlazak na brdo Žerovanj i čas historije

Pozivaju se svi građani da svojim prisustvom doprinesu dostojanstvenom obilježavanju ovog važnog događaja.

Previous Next

Obilježena 32. godišnjica stradanja 22 stanovnika Lješeva

U srijedu, 5. juna 2024. godine obilježena je 32. godišnjica stradanja 22 stanovnika sela Lješeva u općini Ilijaš. Po direktivi ratnog predsjednika srpske općine Ilijaš Ratka Adžića, a predvođeni Vasilijem Vidovićem Vasketom odlikovanim Šešeljevim četničkim vojvodom iz Podlugova, te Marinkom Vidovićem, nekadašnjim policajcem, pripadnici srpskih snaga počinili su ovaj zločin 5. juna 1992. godine. Jedanaest dana nakon zločina ubijene su zatrpali u masovnu grobnicu čija ekshumacija je izvršena 1996. godine i time je ujedno otvorena prva masovna grobnica u Bosni i Hercegovini.

Tračak nade za porodice žrtava ubijenih u Lješevu predstavljao je sudski proces koji se vodio pred Sudom Bosne i Hercegovine od marta 2022. godine do decembra 2023. godine, protiv Ranka Draškića i Save Manojlovića, optuženih za ratni zločin genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, povrede zakona i običaja rata, počinjene nad stanovnicima Lješeva, Bioče, Kadarića i Luke. Međutim Sud Bosne i Hercegovine je 13. decembra 2023. godine izrekao nepravomoćnu presudu kojom su optuženi oslobođeni odgovornosti po svim tačkama optužnice.

Svake godine nesebičnu podršku u realizaciji obilježavanja ove godišnjice pruža načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić, jedan od svjedoka ratnih dešavanja i aktivni sudionik u obnovi općine Ilijaš. On je prilikom obraćanja podijelio tugu i žaljenje sa stanovnicima Lješeva, ali i nezadovoljstvo oslobađajućom presudom.

"Danas sa ovog mjesta svjedočim da se prije 32 godine desio stravičan zločin. Kada su u jednom danu, tačnije u jednom satu ubijena 22 moja sugrađanina, a veliki broj uhapšen i odveden u logore u Podlugovima i Semizovcu, a potom završili u živim štitovima na Žuči. U mjesecu maju i junu 1992. godine svi Bošnjaci i Hrvati su protjerani sa područja općine Ilijaš. Sve to govori o strahotama i onome što se zove projekcija etničkog čišćenja. Došlo je vrijeme kada se pokušavaju relativizirati zločini, događaji i ambijent u kojemu se sve to dešavalo. Naša greška je što opipljivo pričamo o svemu što se dešavalo kako ne bismo nekoga uvrijedili. Mi samo želimo da život i svoju budućnost gradimo na istini i pravdi. To je naš stav i naša borba da na civilizacijski način tražimo pomirenje i priliku za bolji život.  Uvijek smo puni tuge na današnji dan, a ova godišnjica je dodatno puna tuge jer svjedočimo da Sud Bosne i Hercegovine nije osudio izvršioce ovog zločina. Nepojmljivo je da na bazi dokaza koje je Tužilaštvo imalo i prezentiralo Sud nije mogao, kako oni kažu, van svake razumne sumnje presuditi sa su Manojlović i Draškić egzekutori. Postvljamo pitanje zašto su oni tog dana i tog časa bili u Lješevu i hoće li se u konačnici imputirati da smo mi sami sebe ubijali. Presuda je u nama ubila nadu, ponos i dostojanstvo", poručio je načelnik Fazlić.

Podršku u realizaciji obilježavanja godišnjice u Lješevu pruža i Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo, a ministra Omer Osmanović je prilikom obraćanja istakao kako se uvijek rado odazove na obilježavanja svih značajnih događaja na području općine Ilijaš, a koji veličaju našu kulturu sjećanja.

Proces suđenja u Sudu Bosne i Hercegovine su od samog početka pratile porodice ubijenih Lješevljana, a o samom sudskom procesu, oslobađajućoj presudi i izvedenim dokazima na pretresima, govorila je Adha Masnopita, čiji je otac Jasmin Masnopite kao i više članova uže porodice ubijeni u Lješevu.

"Rekla bih da današnju godišnjicu obilježavamo s posebnom gorčinom. Prethodne dvije godine smo sa ovog mjesta informisali javnost o sudskom procesu koji se vodio pred Sudom BiH, protiv optuženih Ranka Draškića i Save Manojlovića, da bi krajem prošle godine Sud donio oslobađajuću presudu. Dakle, optuženi su oslobođeni krivice za zločine počinjene nad stanovnicima Lješeva, Kadarića, Bioče i Luke. Nama žrtvama niti jedna sudska presuda ne predstavlja satisfakciju, niti može nadomjestiti cjeloživotni gubitak, međutim, izricanje pravednih i zakonitih sudskih presuda, treba da bude prvenestveni cilj države Bosne i Hercegovine, a onda i pravosudnih institucija, a sve kako bi na kraju počinitelji i oni koji glorificiraju zločine shvatili da kazna postoji i da moraju odgovarati za svoja djela. Tužilaštvo BiH je uložilo žalbu na spomenutu presudu. Što se tiče tužilaštva postoji još jedna potvrđena optužnica protiv Marinka Vidovića i Pere Vujovića, koji su nedostupni bh. pravosudnim institucijama i ne očekujemo da će ih Republika Srbija izručiti. Na kraju bih poručila da iako je ovozemaljska pravda vrlo često nedostižna mi odustati nećemo", istakla je Masnopita.

Lješevo je selo koje se spominje i u optužnici Vojislava Šešelja i Radovana Karadžića, a čiji sudski proces se vodio pred Haškim tribunalom za međunarodne ratne zločine. Vojsilav Šešelj i Radovan Karadžić proglašeni su odgovornim za ubistva bošnjaka sela Lješeva, te mučenje i okrutno postupanje prema zatočenicima iz Ilijaša, Podlugova i Semizovca.

U okviru programa o razmjerama ovog zločina kao i zločina na području općine Ilijaš i šire regije govorio je i doktor historijskih nauka sa Instituta za historiju Univerziteta Sarajevo Jasmin Medić.

"Danas je trend da osumnjičeni za ratne zločine, pa čak i osuđeni, čim pređu Drinu postanu slobodni. Srbija ne želi da se suoči s prošlošću i ne želi da izruči te ljude, a Lješevo je upravo jedan od takvih primjera. Činjenica je da je jedan od prvih ljudi SDS-a u Ilijašu, Ratko Adžić i dan danas profesor u Beogradu, da su optuženi u ovom slučaju, oslobođeni krivice, a ostali koji su na bilo koji način pomagali izvršenje ovog zločina, nedostupni pravnim organima. Dakle, mi Bošnjaci moramo prestati vjerovati u iluziju njihovog suočavanja s prošlošću, prije svega jer oni upravo na tome grade svoju politiku. Sa druge strane naša je zadaća da i bosanskohercegovačku ali i širu javnost na osnovu dokaza i činjenica upoznamo o razmjerama počinjenih zločina te da isto prenesemo na buduće generacije", zaključio je dr. Medić.

Ovaj svirepi zločin preživjelo je dvoje ljudi. Zahida Masnopita kojoj su taj dan ubijena dva sina, suprug, dva brata i više članova uže porodice. Zahida je preselila na ahiret 2004. godine. Drugi preživjeli je trenutno zaštićeni svjedok u procesu koji se vodi pred Sudom BiH. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, u periodu od 1992. do 1995. godine Lješevo je dalo još 17 života. Na području općine Ilijaš ukupno je 315 šehida, kao i 45 osoba za kojima ilijašani još uvijek tragaju od čega su dvije iz Lješeva.

Obilježavanju godišnjice u Lješevu danas je prisustvovao veliki broj građana, ali i brojne delegacije, među kojima i Ministar privrede KS Zlatko Mijatović, načelnik Općine Breza Vedad Jusić, zastupnici u Skupštini KS te mnogi istaknuti pojedinci i kolektivi susjednih općina i općine Ilijaš.

Image

Adresa

Ul. 126. Ilijaške brigade, br. 16
71 380 ILIJAŠ

ID BROJ: 4200621930005
Depozitni račun
RAIFFEISEN BANKA : 1610000091470429

 ISO 9001:2015

Kontakt informacije

Tel:  +387 33 58 06 20
Fax: +387 33 40 05 05
Mail: info@ilijas.ba