Općina Ilijaš je učesnik UNDP-ovog četverogodišnjeg MEG projekta (2021-2025) koji ima za cilj demokratzaciju lokalne uprave u Bosni i Hercegovini, kao i uvođenje efektivnijih i efikasnijih javnih usluga za građane i građanke.

Projektom su obuhvaćeni ukupno 31 grad i općina sa područja cijele Bosne i Hercegovine i to kroz prvu fazu 10 gradova i općina, a kroz drugu fazu 21 grad i općina gdje se nalazi i Općina Ilijaš.

Kao što je poznato u prošloj godini, Općina Ilijaš je bila prvoplasirana i tom prilikom je ostvarila bespovratna sredstva u iznosu od 180.000 USD koja su utrošena za realizaciju dva projekta iz oblasti zaštite okoliša.

U ovoj godini Općina Ilijaš je drugoplasirana i ostvarila je pristup bespovratnim sredstvima u iznosu od 160.000 USD za realizaciju projekata iz oblasti zaštite okoliša koji su definisani u Strategiji razvoja i budžetu Općine Ilijaš za 2024. godinu.

"Svim uposlenicima i uposlenicama Općine Ilijaš upućujem čestitke na ostvarenom rezultatu koji su i ove godine uložili velike napore i ostvarili zavidan rezultat, kao i uposlenicima i uposlenicama JKP "Vodostan" d.o.o Ilijaš koji su partneri Općine Ilijaš u ovom projektu.

Posebnu zahvalnost upućujem načelniku Općine Ilijaš Akifu Fazliću na nesebićnoj podršci i zalaganju u reliazcaiji projekta kao i predstavničkom tijelu Općinskog vijeća Ilijaš koje je također dio ovog projekta.

Nadam se da će postignuti razultati u nerednom periodu nastaviti biti motivacija svima na izlaznoj evaluaciji početkom 2025. godine koja će dati konačnu usporedbu sa početnim stanjem pri ulasku u MEG projekat", kazala je MEG koordinatorica Općine Ilijaš Merima Osmanović.

Općinska izborna komisija Ilijaš obavještava građane/ke sa područja općine Ilijaš da je, u skladu sa Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 31/24) izložen Privremeni birački spisak u periodu od 08.06. do 08.07.2024. godine na internet stranici Centralne izborne komisije BiH, u vidu pretrage "da li ste registrovani", kao i na načine koji su predviđeni Planom izlaganja Privremenog biračkog spiska (PBS) Općine Ilijaš broj 01/1-02-23-2/24 od 07. 06. 2024. godine, koji je donijela Općinska izborna komisija Ilijaš, a koji se može preuzeti OVDJE.

Svim zainteresovanim licima će biti omogućeno da do 08.07.2024. godine provjere podatke iz Privremenog biračkog spiska na način predviđen Planom izlaganja Privremenog biračkog spiska (PBS) Općine Ilijaš broj 01/1-02-23-2/24 od 07. 06. 2024. godine, i to u "Centru za birački spisak" u sjedištu Općine Ilijaš, (Ul. 126. ilijaške brigade br. 6, III sprat, zgrada Općine Ilijaš), III sprat, kontakt telefon 033/403-568, te mjestima navedenim u Planu izlaganja po mjesnim zajednicama Općine Ilijaš.

Za sve ispravke ili/i dopune svojih podataka potrebno je kontaktirati "Centar za birački spisak" u sjedištu Općine Ilijaš, ili putem telefona 033/403-568.

Također, pozivaju se svi oni koji imaju informacije da se na izvodima iz Privremenog biračkog spiska (PBS) nalaze imena osoba koje su umrle da o tome odmah obavijeste nadležni matični ured i Centar za birački spisak, kako bi se pokrenule procedure upisa tih osoba u matičnu knjigu umrlih i kako bi se izvršilo brisanje podataka tih osoba sa biračkih spiskova koji će se koristiti za potrebe provedbe Lokalnih izbora 2024. godine.

Predsjednik Općinske izborne komisije Ilijaš
Mr.sc. Nedim Matoruga, dipl. ing.

Obavještavamo građane i građanke općine Ilijaš da će od mjeseca jula imati mogućnost ostvariti besplatnu pravnu pomoć. Ovu vrstu usluge građani mogu dobiti svake prve srijede u mjesecu od 09:00 do 13:00 sati u prostorijama zgrade B Općine Ilijaš (II sprat).

Prvi uredovni dan je srijeda 03.07.2024. godine.

Građanke i građani općine Ilijaš, koji u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći ostvaruju ovo pravo, moći će se obratiti pravnim zastupnicima Zavoda sa zahtjevom za pružanje pravne pomoći.

Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi, koje se ostvaruje u skladu sa propisima o taksama. Lice koje ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadležnim organom u mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta, uživa to pravo na teritoriji BiH.

Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na:
a) opće informacije o pravima i obavezama,
b) pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć,
c) pravne savjete,
d) pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena,
e) zastupanje pred organima uprave i drugim organima i institucijama,
f) zastupanje na sudu,
g) sačinjavanje apelacija,
h) pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija) i
i) sačinjavanje podnesaka međunarodnim tijelima za zaštitu ljudskih prava.

Besplatna pravna pomoć ne pruža se u sljedećim postupcima:
a) postupak pred privrednim odjeljenjima nadležnih sudova,
b) postupak upisa u registar privrednih subjekata,
c) postupak registracije obrtničke djelatnosti,
d) postupak registracije udruženja ili fondacija,
e) postupak pred nadležnim poreznim organima,
f) sastavljanje privatnih isprava i ugovora.

Detaljne informacije možete dobiti putem web stranice https://zbpp.ks.gov.ba/

Odavanjem počasti, polaganjem cvijeća, te prigodnim programom na centralnom spomen obilježju u Ilijašu obilježen je Dan nestalih općine Ilijaš uz poruku "Govorite, šutnja je bol duše". Deveti juni je odabran kao datum sjećanja na nestale Ilijašane, jer je najveći broj nestalih upravo na ovaj datum 1992. godine odveden iz svojih domova u logore, nakon čega im se gubi svaki trag.

Udruženje porodica nestalih općine Ilijaš, i ove godine pitaju isto pitanje „GDJE JE?“. Njihova borba traje više od tri decenije, da saznaju gdje su njihovi sinovi, očevi, majke i kćerke.

Bol koju nose ovi mjeseci za naše građane uvijek posebno naglašava načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić.

- Kraj maja i juni su dani kada građani Ilijaša tuguju za onim što se desilo 1992. godine. Veliki broj ljudi izgubili su živote u zločinima, a sve se dešavalo na jedan svirep način, klasičnim strijeljanjima, masovnim grobnicama, odvođenjem na žive štitove, pa do ove situacije da se traga za 45 naših sugrađana i ne znamo gdje su, to puno govori o onima koji su to uradili. Do dan danas njihova savjest nije proradila, nisu dali osnovne informacije koje bi pomogle da nađemo naše sugrađane. Uvijek se nadamo da će savjest proraditi, ali se razačaram i zapitam šta je savjest, to je naš odnos prema nekoj ideji, oni misle da je njihova ideja ispravna i informacije o tome bila bi izdaja njihovog projekta. Ipak se nadam da će kod nekih pojedinaca savjest proraditi i dati nam nadu. Čestitam našem Udruženju koje je aktivno svake godine i ne samo na ovaj dan, podsjeća i važno je da ova saznanja i istina ostaju u našoj svijesti i naš odnos da nikada nećemo zaboraviti naše sugrađane i angažirati ćemo se do kraja, dok postoji bilo kakva šansa da pronađemo bilo koga od naših nestalih sugrađana, zaključio je načelnik Fazlić.

Na području općine Ilijaš trenutno se traga za još 45 osoba, postoje neka eksperimentalna iskopavanja, ali novih informacija nema.

U međuvremenu, majke umiru, samo tri su žive i još se nadaju vijestima koje će značiti određenu utjehu za njihove duše, da mogu imati mezar koji će posjetiti, da se mogu oprostiti od svojih najmilijih.

Predstavnici udruženja porodica nestalih u BiH postali su simbol borbe za pravdu u poslijeratnoj BiH. Udruženje porodica nestalih Ilijaš neumorno radi na otkrivanju informacija o nestalim i zadovoljavanju pravde, te sarađuju sa drugim udruženjima iz BiH i regiona. Zekija Avdibegović, predsjednica Udruženja porodica nestalih Ilijaš, neumorno predvodi ovu borbu. Ona je heroina ove borbe, a njena snaga inspiracija ovome gradu.

- U BiH danas se traga za 7600 nestalih, od toga 6500 Bošnjaka. Sve ovo što radimo radimo zbog naše djece, majki više nema, umrle su, nisu dočekale istinu, tri su majke još žive. Ja više od 30 godina živim život majke kojoj je nestalo dijete, supruge kojoj je nestao muž, komšija, rođak. Borimo se i ne odustajemo, barem da djeca stradalih dostojanstveno žive, jer nade u nove informacije i pronalazak nestalih sve je manje, poručila je Zekija.

Kraj maja pa do polovine juna 1992. godine je period koji će crnim slovima biti ispisani u historiju Ilijaša. Počelo je u Bioči, zatim u Lješevu, Luci, Kadarićima pa sve do Crne Rijeke. Više od 500 građana Ilijaša je bilo zatvoreno u logorima, mučeno, odvođeno na žive štitove i zlostavljano.

Svoje literarne radove u nastavku pročitala su djeca koja dolaze iz porodica nestalih, te su dobili nagrade i zahvalnice: Amar Masnopita, Asja Dinar, Ajla Dinar, Una Masnopita i Ali Osmanović. Zahvalnice su dobili i sportski klubovi koji su doprinijeli svojim učešćem ovogodišnjem programu: Ženski odbojkaški klub Ilijaš, Odred izviđača Mladost Ilijaš, FTS FUNINO ACADEMY, Sportska akademija Ilijaš, Košarkaški klub Mladost Ilijaš, Atletski klub Ilijaš i Škola fudbala Tempo Ilijaš.

Nakon završetka programa delegacije su položile cvijeće, te svi prisutni krenuli u protesnu šetnju gradom. Nakon protestne šetnje kroz grad, građani su obišli brdo Žerovanj iznad Ljubnića kod Ilijaša, gdje je 1996. godine pronađena masovna grobnica sa 32 nestale osobe, gdje su porodice poručile da nisu zaboravile počinjeni zločin i gdje je održan čas historije. Večeras iza akšam namaza bit će proučen tevhid svim šehidima i nestalim osobama sa područja općine Ilijaš.

U subotu 8. juna 2024. godine je održana jubilarna, 10. manifestacija posvećena Međunarodnom danu spomenika i Starobosanskom gradu Dubrovniku u istoimenom gradu i na nekropoli stećaka Kopošići u Ilijašu.

- Manifestaciju organiziramo svake godine. Prezentiramo šta je novo urađeno kad su u pitanju obnova i revitalizacija prostora. Dolaze nam svake godine, tako i ove, istaknuti kulturni radnici, ovaj put je tema viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni. Došli su i vitezovi iz drugih gradova. Imali smo prezentaciju projekta Evropski horizonti u koji smo ušli zahvaljujući Prirodno-matematičkom fakultetu i Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta. U sklopu programa predstavljen je i virtuelni centar koji je unazad pet godina uradio profesor američkog univerziteta Zlatan Filipović, koji je s nama u ovom projektu, kazao je predsjednik prof. Perica Mijatović, predsjednik Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik.

Općina Ilijaš ulaže dugogodišnje napore u cilju zaštite nacionalnih spomenika na području općine Ilijaš.

- Godinama unazad Općina Ilijaš aplicira na različite javne pozive te izdvaja i vlastita finansijska sredstva, kako bismo revitalizirali i zaštitili naše nacionalne spomenike. Smatramo da je vrijeme da zajedno radimo i na turističkoj valorizaciji Starog grada Dubrovnika u Ilijašu, ali i nastavimo sa radovima na revitalizaciji. U tom smislu, potrebna nam je podrška, kako kantonalnih nadležnih ministarstava i ustanova, tako i federalnih, navedeno je ranije iz Općine Ilijaš.

Učešće Starobosanskog grada Dubrovnika u projektu Evropski horizonti predstavili su koordinator prof. dr. Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu i prof. dr. Edin Bujak, šef Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta.

- STECCI je multidisciplinarni projekat koji objedinjuje stručna znanja i vještine iz oblasti konzervacije, nauke o očuvanju kulturnog nasljeđa, klimatologije i drugih prirodnih, ali i društvenih i humanističkih nauka, te kreativnih industrija kako bi se riješili izazovi utjecaja klimatske promjene na kulturnu baštinu. Radi se o jednom izuzetno multidisciplinarnom projektu na kojem radi multidisciplinarni tim. U fokusu su izrade klimatskih scenarija, procjeni stanja stećaka u BiH i ostalim zemljama i odabrane nekrepole na kojima će se vršiti zaštita od njihovog daljeg propadanja, u našem slučaju kamenog naslijeđa, kamenih struktura od kojih su rađeni spomenici u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH. Za potrebe održivog razvoja lokalne zajednice bit će uključene u sami proces konzervacije i projekat i imat će mogućnost korištenja benefita i strategije razvoja kulturnog turizma koji će doprinijeti i njihovom ekonomskom razvoju, kazao je Drešković.

Prof. dr. Bujak kazao je da se u usporedbi sa 2014. godinom vidljiv veliki napredak i rad na obnovi, rekonstrukciji i revitalizaciji Starobosanskog grada Dubrovnika i Nekropole Kopošići. Prof. dr. Zlatko Filipović kazao je da je u proteklih pet godina radio na kreiranju sadržaja koji omogućavaju digitalno repliciranje arheoloških artefakata pronađenih na Kopošićima, te napravio projekat koji omogućava virtuelnu posjetu muzeju pronađenih artefakata.

U sklopu programa predstavljena je Udruga "Društvo prijatelja dubrovačke starine" koji su dobitnici prestižne evropske nagrade "Europa Nostra". Članovi Fondacije Željko Ivanković, Zoran Bibanović, Majo Dizdar, Nihada Ibrišimović, predstavili su svoje knjige koje su izdane u zadnjih godinu dana. U drugom dijelu programa nastupila je violinistica NPS. Rukotvorine su, pored ostalih, izlagale članice Udruženje "Zlatne ruke" iz Ilijaša.

Javna ustanova "Kulturno-sportski centar i Radio Ilijaš" uz pokroviteljstvo Općine Ilijaš organizirala je proteklog petka u kino sali Ilijaš Panel diskusiju "Bosna i Bošnjaci danas" povodom objavljivanja novog, dopunjenog izdanja knjige "Bošnjačka politika u XX stoljeću" autora prof. dr. Šaćira Filandre. Učesnici su bili prof. dr. Šaćir Filandra, mr. Admir Lisica i mr. Nermin Hodžić.

Knjiga "Bošnjačka politika u XX stoljeću", drugo, dopunjeno izdanje pojavljuje se s nepromijenjenim osnovnim tekstom uz dopunu završnim poglavljem "Izazovi bošnjačke politike u XXI stoljeću", gdje autor donosi svoje viđenje osnovnih pitanja i problema s kojima se bošnjačka politika susreće u aktuelnim i nadolazećim vremenima uz ponuđena rješenja.

Na početku je prisutne pozdravio i zahvalio se gostima izlagačima načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić kazavši da mu je veliko zadovoljstvo što u Ilijašu ima sve više promocija knjiga i razgovora o značajnim temama, potrebnim, pa i izazovnim poput teme o kojoj su razgovarali večerašnji panelisti.

Autor kroz knjigu donosi prikaz savremenog bošnjačkog političkog i nacionalnog razvoja, ističe osnovna pitanja svake dionice tog razvoja, portretira i ocjenjuje ključne oblikovatelje i nosice bošnjačke političke misli i djelatnosti, identificira i povijesno kontekstualizira bošnjačke političke stranke, kulturne i intelektualne grupacije koje su promicale političke interese vlastitog naroda, utvrđuje principe bošnjačke politike, njenu doktrinu i kontinuitet razvoja tokom cijelog stoljeća.

U nastavku diskusije direktor JU KSC i Radio Ilijaš mr. Nermin Hodžić postavio je pitanje samih početaka razvoja svijesti o nacionalnom identitetu kod Bošnjaka u XX stoljeću, koji su od male zajednice, osuđene na asimilaciju ili izgon, stvorili, uz velike žrtve kroz historiju, nezavisnu i suverenu domovinu, zavičaj, zemlju i državu. Govorio je i o opasnosti fragmentacije i atomizacije tog političkog tkiva u današnjem vremenu.

Mr. Admir Lisica izrazio je mišljenje da Bošnjacima u političkom smislu nikada nije bilo bolje kao danas, jer se o Bošnjacima govori i u Prištini, Beogradu, Zagrebu, Skoplju što je izuzetan napredak u odnosu na prije 100 godina kada su Bošnjaci bili zbunjeni u nacionalnom pogledu. Danas imaju svoju državu koja je, ipak garant, određene sigurnosti, a drugo je pitanje koliko imaju državotvorni osjećaj i opet upadaju u zamke i krize identiteta, a glavni izazov je opstanak nezavisne BiH i zadatak za političku elitu kako unaprijediti, sačuvati i ojačati državu BiH.

Politička svijest i politička praksa bošnjačkog naroda tokom proteklog stoljeća odvijala se u osnovi unutar tri važne društvene kategorije: kategorije kulture, nacije i države.

Prema autorovom mišljenju, bošnjački politički i nacionalni razvoj u XX stoljeću ima jasan, kontinuiran i pozitivan razvoj. Bošnjačka politika u ovom prikazu je govor o jednom afirmativnom, razvojnom i optimističnom narativu.

Dr. Filandra je kroz nekoliko dijelova svoga obraćanja govorio o značaju razumijevanja bošnjačke politike u XX stoljeću, kao i o važnosti trasiranja ispravnih principa za bošnjačku politiku budućnosti.
– Smatram da je važno da se konstatuje da se država najbolje brani izgradnjom, jer ako se svede samo na odbranu, to je znak krize. Kantonizacija svijesti u Bošnjačkoj politici je veliki problem, gdje su nam vidici suženi i uopšte ne vidimo cjelinu, tj. interes države Bosne i Hercegovine kao cjeline. Ne smatram da je jedinstvo mišljenja dobro i poželjno, ali politička fragmentacija koja je na sceni nije uopšte pluralizam mišljenja, već izraženi ego pojedinaca. Potrebna nam je medijacija i posredovanje u usaglašavanju stavova oko važnih pitanja za državu. I na koncu, moramo raditi na obnovi moralnih vrijednosti, jer temelj svih naših kriza jeste u stvari moralna kriza – poručio je prof. Filandra.