Načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija ugostio je u svom kabinetu ambasadoricu Švedske Nj.E. Helenu Lagerlöf, ambasadora Švicarske NJ.E. Gabriela Derighettia, direktora programa saradnje Švicarske u BiH Siroca Messerlia i direktoricu programa saradnje Švedske u BiH Evu Smedberg.

Sastanku je prisustvovala sekretarka općinskog organa uprave Adha Masnopita te pomoćnice općinskog načelnika Merima Osmanović, Ilda Kahriman, Sanja Zagorac-Jozić i Nizama Mališeić.

Tema sastanka bila je saradnja i konkretni projekti koje su vlade Švicarske i Švedske podržale u partnerstvu s općinskim vlastima. Riječ je o projektima "Jačanje uloge mjesne zajednice u Bosni i Hercegovini" i "Projekat općinskog okolišnog upravljanja MEG 2". U okviru ova dva projekta realizovani su infrastrukturni projekti u oblastima izgradnje sportske infrastrukture, izgradnje i opremanja dječjih igrališta, izgradnje javne rasvjete, provedene su brojne edukacije za predstavnike mjesnih zajednica i nevladinih organizacija, te projekti iz oblasti komunalne infrastrukture i nabavka specijalnog uređaja za lokalno komunalno preduzeće.

“I Švedska i Švajcarska su do sada samo kroz projekat “Jačanje uloga mjesne zajednice u BiH” realizovale preko 24 aktivnosti, a sa druge strane kroz MEG 2 projekat u samo posljednje dvije godine u općinu Ilijaš implementirano je oko 350 000 USD. Danas smo razgovarali o nastavku saradnje kako na zajedničkim pojektima sa susjednim općinama, tako i na onim nama bitnim, a to su prije svega nastavak izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže, ali i drugih potreba građana općine Ilijaš. Također, Općina Ilijaš je odabrana za učešće u projektu Upravljanje imovinom – PIPLS, koji će se implementirati u narednom periodu”, rekao je načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija.

Ambasadorica Švedske Nj.E. Helena Lagerlöf kazala je da je razlog posjete dosadašnja uspješna saradnja na nekoliko projekata, te dodala: "Zaista nam je interesantno vidjeti kako načelnik i njegov tim vrijedno rade kako bi se odazvali potrebama građana. Također, interesantno je bilo čuti da općinska administracija uspješno sarađuje i sa susjednim općinama, a što je posebno bitno kod velikih ulaganja kao što su infrastrukturni projekti. Mi ovdje, ali i generalno u BiH ulažemo novce švedskih poreskih obveznika s ciljem da omogućimo ugodniji život građanima ove zemlje, a istovremeno pomažemo ispunjavanju kriterija koje BiH mora ispuniti u procesu integracije u EU.”

Ambasador Švicarske NJ.E. Gabriel Derighettia naveo je razloge današnje posjete i pojasnio šta svaka lokalna zajednica mora imati kako bi uspješno funkcionisala.
“Ovdje se radi o zajedničkoj posjeti predstavnika dvije ambasade koje su partneri u nizu projekata kako u Ilijašu tako i u nekoliko drugih lokalnih zajednica u BiH. Općinski nivo vlasti je osnova demokratije svakog društva i tu se predstavnici vlasti susreću sa stvarnim potrebama i problemima građana, na kojima treba da rade. Ta vlast funkcioniše samo ako se ispune tri uslova, na prvom mjestu to je naporan rad načelnika i njegovog tima - što je slučaj u vašoj općini jer smo svjedočili brojnim aktivnostima. Drugi uvjet je saradnja sa susjednim općinama, te sa višim nivoima vlasti, tj da viši nivoi vlasti imaju sluha za potrebe lokalnih zajednica u pogledu njihovog finansiranja. Treći, veoma važan uvjet, je potpuna angažiranost građana koji trebaju biti u toku aktivnosti i potruditi se da se one i realizuju. Iako Švicarska za razliku od Švedske nije dio EU, ipak želimo pomoći vašoj zemlji da to jednoga dana postane. To je osnova naših aktivnosti. To činimo i zato što vjerujemo u BiH, njene građane  i mnogobrojnu bh. dijasporu koja živi u Švicarskoj, a žele da vide svoju zemlju kako ide u pozitivnom smjeru i da jednog dana još više sarađujemo. Bosna i Hercegovina ima sličan sistem uređenja kao Švicarska, kada su u pitanju lokalne zajednice i to je još jedan razlog zašto želim da posjetim što više općina ovdje i da naučim kako funkcionišu.”

Posjeta je završena obilaskom radionice JKP “Vodostan” i područne škole u naselju Bioča, gdje su realizovani projekti koji su rezultat švicarsko-švedske podrška i saradnje sa Općinom Ilijaš.

Redovna sjednica Općinskog vijeća Ilijaš će biti održana dana 30.05. (petak) 2025. godine sa početkom u 16:30 sati, u sali Općinskog vijeća Ilijaš (zgrada Općine Ilijaš, III sprat) sa sljedećim

DNEVNIM REDOM:

1. Vijećnička pitanja i inicijative;
2. Izvještaj o realizaciji zaključaka sa 7. sjednice Općinskog vijeća Ilijaš;
3. Izvještaj o realizaciji akata sa 7. sjednice Općinskog vijeća Ilijaš;
4. Informacija iz oblasti šumarstva;
5. Informacija o izvršenju Budžeta Općine Ilijaš za period 01.01.-31.03.2025. godine;
6. Prijedlog Odluke o plaćama i naknadama u organima uprave Općine Ilijaš;
7. Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave Općine Ilijaš – prečišćeni tekst, broj: 02/1-30-519/24 od 13.03.2024. godine i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave Općine Ilijaš, broj: 01/2-30-1203/25 od 22.05.2025. godine;
8. Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Poslovnika Općinskog vijeća Ilijaš;
9. Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Plan rada Javne ustanove "Kulturno-sportski centar i Radio Ilijaš" za 2025. godinu;
10. Prijedlog Odluke o načinu i uslovima prodaje neizgrađenog građevinskog zemljišta označenog kao k.č. br. 360/27, 360/28, 360/29, 360/30, 360/35, 360/36, 360/37, 360/38, 360/39 K.O. Ilijaš Grad;
11. Zaključak o ponovnom podnošenju tačke na dnevni red prije isteka roka od šest mjeseci.

Prošle su 33 godine od stradanja mjesnog bošnjačkog stanovništva Gornje Bioče koje je početkom 1992. godine srpski agresor zarobio i zatvorio u prostorije osnovne škole, nakon čega je odvojio žene i djecu od muškaraca te ih odvodio u logore, kao što su željeznička stanica u Podlugovima i Planjina kuća u Semizovcu. Godišnjica stradanja Bošnjaka Gornje Bioče obilježena je u 10 sati na centralnom spomen obilježju gdje su prisutne delegacije položile cvijeće i proučile Fatihu.

Početkom 1992. godine agresorska vojska zarobila je i zatvorila stanovnike Bioče u prostorije osnovne škole i potom ih odvela u logore gdje su mnogi mučki ubijeni. Bioča je dala 47 šehida, a prije agresije u ovom mjestu bila su 52 bošnjačka domaćinstva. Najveći zločin počinjen je na brdu Žerovanj, gdje su mučeno i likvidirano 16 Biočana, dok su ostali poginuli u živim štitovima koje je koristila agresorska vojska.

Predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja stradanja stanovnika Bioče je Emir Handžić, dijete šehida Bioče, koji je 92. godine imao osam mjeseci, a pet godina kada su tijelo njegovog oca pronašli u masovnoj grobnici Žerovanj i kada mu je klanjana dženaza.

– Ovi ljudi su među prvima ubijeni, ne samo na području Ilijaša, nego i u Kantonu Sarajevo. Kada se u mnogim mjestima nije znalo da će biti rat, ovdje su ljudi izgubili živote. Ne postoji tortura koju možete zamisliti a da je ljudi Bioče u maju 1992. godine nisu doživjeli od logora, zarobljavanja, izglednjivanja, ranjavanja, mučenja. Svake godine je teže naći nekoga od živih sagovornika koji imaju snage da podijele svoju priču jer su rane prebolne. Ja sam šehidsko dijete, od osam mjeseci i sada kada imam 33 godine. Cijeli život sam se borio da se uspomena na mog oca i druge šehide sačuva. Mi djeca šehida nismo imali podršku i oslonac u liku oca, ali su naše majke dale i više nego što su mogle kako bi djeca ostala na pravom putu i izrasla u uspješne ljude, pa danas među tom djecom ima i doktora i inžinjera i sportista. Društvo dovoljno ne poštuje nas, pa dok se mi sjećamo zločina nekoliko kilometara odavde organizuju neki slavlje i koridu, to je veliko nepoštovanje prema poginulim, za mene je ovaj događaj najvažniji i ne zanima me ništa drugo, kazao je Emir.

U ime djece šehida obratio se i Vedad Borčak.

– Bilo je teško, moj otac je poginuo kada je moja majka bila trudna sa mnom. Borili smo se kroz život, bilo je teško, ali i s ponosom čuvajući uspomenu na mog rahmetli babu. Nismo više sami, sada imam suprugu i kćerku. Moj najveći cilj i razlog obraćanja je moja kćerka jer želim da joj pričam da su ljudi koji su izgubili živote heroje, a i vas želim zamoliti da ne zaboravljamo zločin koji se desio, jer ako zaboravimo, zločin će se ponoviti u težem i brutalnijem obliku, kazao je, između ostalog, Vedad.

Općina Ilijaš i Općinsko vijeće svake godine pruže podršku obilježavanju godišnjice zločina u Gornjoj Bioči. Obavezu da se šehida sjećamo sa ponosom i da ne zaboravimo njihovu hrabrost naglasio je i predsjedavajući Općinskog vijeća Ilijaš doktor Anel Bumbulović.

– Svjedoci smo iz godine u godinu da su mjesec maj, juni, početak jula dani u kojima su počinjeni strašni zločini u kojima su stradali naše komšije, prijatelji, rodbina. Simbolika tih zločina počinje u Bioči gdje su vaši najmiliji zarobljeni i svirepo ubijani na kućnim pragovima. Zatim se to zlo nastavilo u Kadarićimo, Lješevu, Luci, to je bilo na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu i realizacija sistemskog plana etničkog čišćenja da nestane muslimansko stanovništvo. U tim zločinima stradale su porodice, sinovi, braća, veliki broj Ilijaša, to je jedna velika tuga. Mi smo ostali da svjedočima o vremenu zla i zločina, ali i drugom vremenu, vremenu herojstva, borbe za čast i dostojanstvo, borbe za državu i domovinu. Zahvaljujući velikom herojstvu i žrtvi naših sugrađana danas mi možemo da slobodno stojimo u Bioči, živimo u suverenoj i nezavisnoj državi za koju se iz dana u dan moramo i dalje boriti. Zbog toga, imamo dug i obavezu prema našim šehidima, da gradimo sebe da budemo bolji, da gradimo bolje društvo za građane, patriotizam i identitet. Neka ovi dani budu dani ponosa, dostojanstva za sve ono što smo napravili uprkos svim stradanjima koja su nas pogodila od 92. do 95. godine, 33 godine je dugo, ali tuga i bol ostaju, ali mora prevladati ponos i borba za bolji život generacija koje dolaze, poručio je Bumbulović.

Ministar za boračka pitanja KS Omer Osmanović ukazao je na razmjeru zločina na ovako malom prostoru, gdje gotovo da ne postoji kuća koja nije dala šehida. Podsjetio je na 11 genocida koje su Bošnjaci doživjeli u Bosni i Hercegovini, a da brojne prijeratne generacije nikada nisu čule o tome.

– Kultura sjećanja je važna za generacije koje dolaze. Stanovnici Bioče nisu položili niti dali živote, nego su svirepo ubijani na svom kućnom pragu, iako je genocid presuđen u Srebrenici i okolnim mjestima, on je počinjen i ovdje, jer ovdje ne postoji kuća gdje nekoga agresori nisu svirepo ubili. Ovi mjeseci su mjeseci tuge zbog žrtava i njihovih porodica, ali i radosti jer imamo svoju državu Bosnu i Hercegovinu, koje će biti uvijek, ponavljam mi se sjećamo heroja a oni nek se sjećaju ratnih zločinaca, poručio je ministar Osmanović.

Zastupnik u Skupštini KS Mahir Dević kazao je da je Bioča u maju 92. godine bila početak sistemskog, planskog etničkog čišćenja muslimana sa ovih područja općine Ilijaš, što se narednih dana i mjeseci nastavilo u Luci, Lješevu i Kadarićima.

– Nas Bošnjake u Bosni i Hercegovini neće spasiti nikakve rezolucije, nikakvi zakoni, odluke Generalne skupštine jer smo bili svjedoci da su i Srebrenica i Žepa i Goražde bili zaštićene zone, pa znamo šta se dešavalo. U Srebrenici su pronalazili šest kostiju u četiri različite grobnice. Kod nas ovdje su zatvarali u škole i ubijali na brdu Žerovanj, još tražimo veliki broj naših sugrađana. U Foči su, recimo, pozivali ljude da im daju plaću, pa ih zarobili i pobili. Želim da kažem da na određenom prostoru će ostati i opstati narod koji ima pojedince koji su budni, kao što su Muhamed i Emir Handžić, kao oni koji su ovdje realizirali 154 projekta. Ovo je ratni zločin koji je dokumentovan, ali Bošnjaci lako zaboravljaju pa nam se dešava paradoks da je na jednom mjestu tuga, a na drugom pjevaju pjevačice iz Beograda. Zato hvala organizatorima koji nas podsjećaju na šehide Bioče, na žrtve u Kadarićima, Bioči, Luci, Lješevu i cijeloj Bosni i Hercegovini, zato ostanimo budni, jer gdje smo imali budne i oprezne ljude devedesetih godina bili su manji zločini i manja stradanja.

Zahvalnice za podršku Organizacioni odbor dodijelio je nekadašnjem načelniku Općine Ilijaš Akifu Fazliću i ministru za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omeru Osmanoviću.

Nakon programa, tradicionalno je upriličena posjeta spomen-obilježju u naselju Selimovići, gdje je položeno cvijeće na spomen obilježje i proučena Fatiha šehidima. Nakon toga uslijedila je i posjeta spomen-obilježju na Trešnjicama.

Za zločine u Bioči niko nije kažnjen, procesuirani Srpko Pustivuk je oslobođen.

IZVOR: radioilijas.ba

Danas je upriličeno obilježavanje godišnjice “Sjećanje na šehide MZ Dragoradi i III bataljona 126. brdske brigade Ilijaš” u organizaciji Općine Ilijaš i MZ Dragoradi na lokalitetu spomen obilježja šehidima na Durića raskršću, gdje je uklesano ime 61 šehida ovog područja.

Nakon intoniranja himne Bosne i Hercegovine i odavanja počasti, Ya sin je proučio Miralem ef. Sarajlić, potom se prisutnima obratio predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja Nijaz Medić koji je podsjetio na nemjerljiv doprinos šehida i III bataljona 126. brdske brigade u odbrani Bosne i Hercegovine.

O važnosti kulture sjećanja, podsjećanja na hrabrost šehida, na žrtve sa područja Ilijaša za koje još niko nije osuđen podsjetila je Adha Masnopita, sekretar državnog organa uprave Općine Ilijaš koja je kazala da je naša obaveza obilježavanje ovih datuma, kao ukazivanje poštovanja preživjelim borcima.

Historijski čas održao je Džafer Herić koji je podsjetio na važnost ovog područja, hrabre borce koji su se borili i na ilijaškom i na drugim važnim bh. ratištima, kao što je olovsko, gradačačko, krajiška i druga.

Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović kazao je da su oObilježena godišnjica "Sjećanje na šehide MZ Dragoradi i III bataljona 126. brdske brigade Ilijaš"

Danas je upriličeno obilježavanje godišnjice "Sjećanje na šehide MZ Dragoradi i III bataljona 126. brdske brigade Ilijaš" u organizaciji Općine Ilijaš i MZ Dragoradi na lokalitetu spomen obilježja šehidima na Durića raskršću, gdje je uklesano ime 61 šehida ovog područja.

Nakon intoniranja himne Bosne i Hercegovine i odavanja počasti, Ya sin je proučio Miralem ef. Sarajlić, potom se prisutnima obratio predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja Nijaz Medić koji je podsjetio na nemjerljiv doprinos šehida i III bataljona 126. brdske brigade u odbrani Bosne i Hercegovine.

O važnosti kulture sjećanja, podsjećanja na hrabrost šehida, na žrtve sa područja Ilijaša za koje još niko nije osuđen podsjetila je Adha Masnopita, sekretarka državnog organa uprave Općine Ilijaš koja je kazala da je naša obaveza obilježavanje ovih datuma, kao ukazivanje poštovanja preživjelim borcima.

Historijski čas održao je Džafer Herić koji je podsjetio na važnost ovog područja, hrabre borce koji su se borili i na ilijaškom i na drugim važnim bh. ratištima, kao što je olovsko, gradačačko, krajiška i druga.

Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović kazao je da su ova mjesta i godišnjice prilika da se govori istina o časnoj odbrani domovine i da o tome saznaju mlade generacije, te da se uvijek mora naglasiti da smo se mi branili, da mi slavimo heroje a agresor ratne zločince.

Zahvalnicu za dugogodišnju podršku događaju dobio je Miralem ef. Sarajlić.

Prigodne recitale o važnosti šehida i sjećanja na njih izveli su Nazif Carina i učenice srednje škole.a mjesta i godišnjice prilika da se govori istina o časnoj odbrani domovine i da o tome saznaju mlade generacije, te da se uvijek mora naglasiti da smo se mi branili, da mi slavimo heroje a agresor ratne zločince.

Zahvalnicu za dugogodišnju podršku događaju dobio je Miralem ef. Sarajlić.

Prigodne recitale o važnosti šehida i sjećanja na njih izveli su Nazif Carina i učenice srednje škole.

Delegacija Općine Ilijaš predvođena sekretarkom općinskog organa uprave Adhom Masnopitom prisustvovala je obilježavanju 23. maja - Dana kakanjskih dobrovoljaca "Breza i Misoča '92". 

"Čast mi je da vas u ime općinskog načelnika Amara Dovadžije i u lično ime poselamim i pozdravim, te Vam se zahvalim što ste odvojili svoje vrijeme, da se i danas, 23. maja 2025. godine, prisjetimo hrabrosti kakanjskih dobrovoljaca u Ilijašu i Brezi tokom 1992. godine. Dobrovoljci iz Kaknja, početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu su među prvim dobrovoljno napustili svoj rodni grad kako bi pružili podršku borcima Misoče i Breze koji su bili pod teškim napadima agresora. Jedna od najistaknutijih borbi kakanjskih dobrovoljaca odigrala se upravo ovdje, u Misoči. Nažalost tu borbu nisu preživjeli svi. Mnogi su iz nje izašli i ranjeni. Nama, kao lokalnim zajednicama, vrijednosti koje su oni branili – sloboda, jednakost, dostojanstvo i nezavisnost ostaju trajna obaveza. Dužnost nam je da se sjećamo naših šehida i poginulih boraca, da čuvamo njihovu baštinu, prenosimo istinu o njihovoj borbi budućim generecijama. Dužnost nam je da ukazujemo poštovanje i Vama preživjelim borcima i dobrovljcima zbog vašeg ratnog i dobrovoljnog angažmana, ostavili ste svoje domove, porodice i pokazali izuetnu hrabrost i podršku u najtežim momentima za nas Ilijašane. Za to Vam dugujemo posebnu zahvalnost. Pored dobrovoljnog angažmana u otporu i odbrani na Misoču koji su kakanjski dobrovoljci pružali poznato nam je i da je veći broj raseljenih građana općine Ilijaš u vrijeme agresije našao svoj dom na području općine Kakanj, te je i ta podrška za nas bila od neprocjenjive vrijednosti. Hvala Vam što ste danas ovdje i što historijske činjenice i istinu prenosimo mlađim generacijama te tako čuvamo našu prošlost od zaborava, jer znamo da oni koji zaborave svoju prošlost osuđeni su da im se ona ponovi. Hvala i organizatoru današnje manifestacije ovdje u Misoči, našem Udrženju Odred Tale i predsjedniku udruženja Salhudinu Matorugi. Nadamo se da će obilježavanje ovog datuma ujedini ove tri lokalne zajednice i da će nas podstaći da zajedno radimo na zajedničkim projektima", kazala je Masnopita.

Herojska borba Misoče 1992. godine imala je višestruki značaj i bila je jedan od presudnih momenata za odbranu cjelokupnog područja srednje Bosne, ali i šire.

Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević kazao je da je prvi šehid Kaknja pao na ovom području. "Hvala građanima Ilijaša i Misoče što zajedno sa nama, ne zaboravljaju patriotizam kakanjskih dobrovoljaca koji su iskazali hrabrost i spremnost da brane domovinu i bošnjački narod bez obzira gdje se nalazio. Ovaj događaj budi posebne emocije jer je prvi šehid Kaknja sa ovog područja i drago mi je da na ovaj datum vidim draga lica i da zajedno odamo počast i najvećom dovom Fatihom sjetimo se naših šehida. Mi moramo čuvati tekovine odbrambeno oslobodilačkog rata i moramo se prije svega sjećati šehida i poginulih boraca, te cijeniti i uvažavati borce, ali i one koji su izgubili dijelove tijela u borbi. Danas, nakon 30 godina, naša omladina ne zna šta je tranšej, rov, prva linija. Radi njih i šehida koji poginuše moramo više i glasnije pričati, jer posljednjih mjeseci i godina, situacija sve više podsjeća na početak devedesetih godina, ali ja se nadam da ove generacije to neće doživjeti", kazao je načelnik Bajtarević.

Pripadnici dobrovoljačke jedinice općine Kakanj 23. maja 1992. godine, skoro nenaoružani, hrabro su krenuli na svoje prve ratne zadatke. Jedne od prvih lokacija za njih bili su Breza i Ilijaš, posebno Misoča. Jedan od dobrovoljaca je i Edin Brkić. "Meni su tada bile 24 godine i bio sam tek oženjen. Moja mama mjesec dana nije ni znala da sam na ovom frontu. Bilo nas je malo dobrovoljaca, a došli smo u jedan pakao a imali smo jednu granatu. Sama ta gesta našeg dolaska donijela je moral ljudima, koje bi palo za nekoliko dana zbog užasnih i teških napada. Naša dužnost i vjera nam nalaže da branimo svoju porodicu i svoju državu. Samo ako smo nosili muslimansko ime bili smo meta u ratu, ne gleda se čovjek nego samo etnička pripadnost kao što sad imamo primjer Palestine. Prema mom mišljenju neće biti rata, neće niko da ratuje, promijenila se i svjetska politika. Poručio bih omladini, ipak, da prate današnju situaciju i da znaju da zlo nikad nije pobijedilo dobro, dobro uvijek pobijedi a mi smo to kao dobrovoljci dokazali a bili smo osuđivani i nepravedno označavani i kao neki plaćenici a mi smo bili istinski patrioti i istinski borci za razliku od nekih drugih kasnije koji su izjednačeni s nama. Bolje živjeti teško hiljadu godina u miru nego jedan dan u ratu, a jedan dan ratovanja u Misoči bio je teži nego tri godine ratovanja u nekim drugim krajevima", naglasio je Brkić.

Značaj ovog datuma ogleda se u činjenici da je otpor koji je u prvim danima agresije pružen u Misoči ohrabrio sve bh. patriote i pokazao je da je moguće oduprijeti se i daleko nadmoćnijem neprijatelju.

Organizacija Alterural objavila je aplikacijsku formu namijenjenu za prijavu projekata koji imaju za cilj unapređenje svakodnevnog života u lokalnim zajednicama, kroz stvaranje sigurnijih, funkcionalnijih i ugodnijih prostora za sve stanovnike. Projekte mogu prijaviti udruženja, organizacije, mjesne zajednice, javne ustanove i druga pravna ili javna tijela.

Biće podržane inicijative koje doprinose zajedničkom dobru — kao što su uređenje zelenih površina, uljepšavanje javnog prostora općenito, izgradnja dječijih igrališta i sportskih terena, te druge aktivnosti koje potiču druženje, inkluziju i osjećaj pripadnosti zajednici.
Socijalno ugroženija područja su poseban cilj ovog projekta, ali ne isključivo. Udruženje finansira do 50% ukupne vrijednosti projekta, s maksimalnim iznosom do 6.000 eura. Ostatak iznosa mora biti obezbijeđen iz drugih izvora (npr. općina, drugi donatori, vlastita sredstva).

Krajnji rok za dostavu popunjenih prijavnih obrazaca je 5. juni 2025. godine. Odabir će biti završen do 20. juna 2025.

APLIKACIJA