Povodom Kurban bajrama načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija i predsjedavajući Općinskog vijeća Ilijaš Anel Bumbulović uputili su čestitku u kojoj se kaže:

"Svim sugrađanima/kama upućujemo iskrene čestitke povodom Kurban bajrama, jednog od najvećih i najradosnijih praznika islama, sa željom da radost bajramskih dana podijelite sa najmilijima, porodicom i prijateljima i provedete ih u dobrom zdravlju i lijepom raspoloženju. BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!"

U četvrtak 5. juna 2025. godine obilježena je 33. godišnjica stradanja 22 stanovnika sela Lješeva u općini Ilijaš. Simbolično, 33 godine kasnije opet su dani pred Kurban bajram, kao i tog juna 1992. godine.

Podsjetimo, po direktivi ratnog predsjednika srpske općine Ilijaš Ratka Adžića, a predvođeni Vasilijem Vidovićem Vasketom odlikovanim Šešeljevim četničkim vojvodom iz Podlugova, te Marinkom Vidovićem, nekadašnjim policajcem, pripadnici srpskih snaga počinili su ovaj zločin 5. juna 1992. godine. Jedanaest dana nakon zločina ubijene su zatrpali u masovnu grobnicu čija ekshumacija je izvršena 1996. godine i time je ujedno otvorena prva masovna grobnica u Bosni i Hercegovini.

Dosad su u Sudu BiH vođena tri procesa protiv optuženih za zločine u Lješevu, Srpka Pustivuka za Bioču i Ranka Draškića i Save Manojlovića za Lješevo, Kadariće i Luku. Sve tri presude su oslobađajuće. Postoji još optužnica za ove zločine, ali Sud BiH do optuženih ne može doći.

Načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija istaknuo je da je naša obaveza i dužnost da nikada ne zaboravimo šehide i poginule borce, civilne žrtve, niti jedno mjesto u BiH gdje je izvršen zločin.

- Danas smo se okupili u Lješevu, da se s dubokim poštovajem sjetimo 22 nevino ubijena stanovnika Lješeva. Oni su simbol hrabrosti, ponosa i nepokolebljive ljubavi prema Bosni i Hercegovini. Njihova žrtva nije samo historijska činjenica već temelj na kojim danas stojimo kao slobodan narod. Posebno smo ogorčeni na činjenicu da za zločine u Lješevu i Ilijašu još niko nije odgovarao. Iako su pred lice pravde izvedeni pojedinci za zločine u Lješevu Sud Bosne i Hercegovine ih je oslobodio krivnje po svim tačkama optužnice. Danas, dok se ovdje sjećamo nevino ubijena 22 stanovnika ovog mjesta, njihove porodice ostaju s neodgovorenim pitanjima. Kako može nestati 22 ili 40 života iz jednog sela bez krivca? Kako može zlo ostati bez imena? Mi ne tražimo presudu kao osvetu. Nama treba istina i dgovornost. Mi tražimo da se poštuju žrtve. Bol djeteta kojeg je agresor ostavio bez oca nije ni politička ni revanšistička. Ta bol je ljudska i ona pripada svakom ko zna šta znači izgubiti oca, majku, sina, rođaka, komšiju, prijatelja, a ne dočekati pravdu i priznanje. Odgovornost lokalne zajednice je da pamti. Pamtiti znači biti budan i učiti nove generacije da sloboda, mir i ljudska prava u Bosni i Hercegovini nisu dati, nego izboreni. Zato danas s ovog mjesta poručujemo da mi zaboraviti nećemo, ni Lješevo, ni Bioču, ni Misoču ni Dragorade, ni Srebrenicu, ni Bratunac, ni Prijedor, niti jednog šehida kojeg su Ilijaš i naša domovina Bosna i Hercegovina dali u proteklom ratu. Naš zadatak nije lak, ali je častan. I zato neka ovo današnje okupljanje ne bude samo tradicija i forma, već podsjetnik – da živimo na način da budemo dostojni njihove žrtve. A sjećanje na šehide neka bude snaga koja nas ujedinjuje u zahtjevima za pravdu, za mir i za budućnost u kojoj se više ni jedno selo, ni jedno mjesto neće probuditi u tišini, bez svojih ljudi, kazao je načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija.

Obilježavanje ove godišnjice budi posebne emocije i kod članice Organizacionog odbora, kćerke šehida Adhe Masnopite.

- Posebno ove godine imamo simboliku da godišnjicu obilježavamo pred Kurban bajram. U junu 1992. godine, par dana pred ovaj praznik žrtve koja nas približava Gospodaru nisu ni slutili mještani Lješeva da će i sami postati žrtve agresora u odbrani svoje domovine i časti. Prije 33 godine 22 stanovnika su ubijeni. Ovaj svirepi zločin preživjelo je dvoje ljudi. Zahida Masnopita kojoj su taj dan ubijena dva sina, suprug, dva brata i više članova uže porodice. Zahida je preselila na ahiret 2004. godine. Drugi preživjeli je bio zaštićeni svjedok u procesu koji se vođen pred Sudom BiH, on još svjedoči o strašnim zločinima. Pred lice pravde izvedena su dva lica, osumnjičeni su usprkos brojnim dokazima i svjedočenjima oslobođeni. To je zaista poražavajuća činjenica za porodice žrtava koji nisu dočekali zadovoljenje pravde. Ono na što možemo biti ponosni su generacije koje su stasale, potomke šehida Lješeva koji su izrasli u uspješne i časne ljude koji neće zaboraviti zločin u Lješevu i neće dozvoliti da se historija ponovi, kazala je Adha.

Pomoćnik ministra za boračka pitanja Osman Smajlović kazao je da je naša dužnost građenje svijesti o kulturi sjećanja.

- Kultura sjećanja i pamćenja igra ključnu ulogu u oblikovanju identiteta zajednica i pojedinaca, posebno u kontekstu traumatičnih događaja poput ratova, genocida ili drugih oblika nasilja, kao što su posebno surovi zločini kao u Lješevu kada su komšije postali agresori preko noći i ubili nevine ljude. Ovdje su ubijeni ljudi koje sam i sam poznavao, sa nekima sam studirao, sa nekima radio. Stradali su jer su bili muslimani, a to je nekome smetalo. Mi moramo tu istinu prenositi na mlade, to pamćenje o zločinu mora postati dio našeg identiteta, mora nas držati budnim i jačati nam kolektivnu svijest. Kultura sjećanja omogućava prenošenje saznanja o prošlim događajima na mlađe generacije. To je od suštinskog značaja za sprečavanje ponavljanja historijskih grešaka, pomaže u priznavanju patnje žrtava, kao i u izražavanju solidarnosti s preživjelima i njihovim porodicama. Pravo na pravdu nije zadovoljeno, ali svjedočanstva ostaju, imamo naša spomen obilježja, filmove, knjige, to su trajni zapisi i osiguranje od zaborava. Kultura sjećanja i pamćenja je bitna za izgradnju pravednijeg i osvještenijeg društva, koje je sposobno naučiti iz svoje prošlosti i raditi ka boljoj budućnosti.

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, u periodu od 1992. do 1995. godine Lješevo je dalo još 18 života. Na području općine Ilijaš brojimo 315 šehida, kao i 45 osoba za kojim Ilijašani još uvijek tragaju od čega su dvije iz Lješeva.

Ašere je proučio Nermin ef. Bahtanović. Imena šehida i pjesmu Poruka Mehmedalije Maka Dizdara govorio je pjesnik Mustafa Širbić. Nermin ef. Bahtanović sa svojim sinom Imranom izveo je i ilahiju Šehidi. Program je vodila Lamija Fazlić, čiji je djed Ibrahim ubijen u Lješevu, te je napisala i pročitala potresni tekst Lješevski šehid.

U ponedjeljak, 9. juna 2025. godine, Udruženje porodica nestalih općine Ilijaš poziva sve građane da se pridruže obilježavanju Dana nestalih općine Ilijaš. Ovaj dan posvećen je sjećanju na žrtve koje su nestale tokom teških vremena, a program će obuhvatiti niz dirljivih aktivnosti.

Program događaja:

• 09:30 – Okupljanje na spomen obilježju u Ilijašu;
• 10:00 – Polaganje cvijeća u znak sjećanj;
• 10:30 – Polazak ka spomen obilježju Žerovanj (osiguran je prevoz za sve učesnike);
• 11:00 – Prigodan program na lokaciji Žerovanj.

Ovaj događaj predstavlja priliku da zajedno odamo počast nestalima, podržimo njihove porodice i očuvamo sjećanje na one koji su nedužno stradali. Pozivamo sve građane da pokažu solidarnost i učestvuju u ovom važnom trenutku zajedničkog sjećanja.

Predstavnici Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći Kantona Sarajevo danas, 04.06.2025. godine, neće iz opravdanih razloga biti prisutni u prostorijama Općine Ilijaš (zgrada B, II sprat) i pružati svoje usluge.

Građani i građanke općine Ilijaš imaju mogućnost ostvariti besplatnu pravnu pomoć. Ovu vrstu usluge mogu dobiti svake prve srijede u mjesecu od 09:00 do 13:00 sati u prostorijama zgrade B Općine Ilijaš (II sprat).

Građanke i građani općine Ilijaš, koji u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći ostvaruju ovo pravo, moći će se obratiti pravnim zastupnicima Zavoda sa zahtjevom za pružanje pravne pomoći.

Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi, koje se ostvaruje u skladu sa propisima o taksama. Lice koje ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadležnim organom u mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta, uživa to pravo na teritoriji BiH.

Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na:
a) opće informacije o pravima i obavezama,
b) pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć,
c) pravne savjete,
d) pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena,
e) zastupanje pred organima uprave i drugim organima i institucijama,
f) zastupanje na sudu,
g) sačinjavanje apelacija,
h) pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija) i
i) sačinjavanje podnesaka međunarodnim tijelima za zaštitu ljudskih prava.

Besplatna pravna pomoć ne pruža se u sljedećim postupcima:
a) postupak pred privrednim odjeljenjima nadležnih sudova,
b) postupak upisa u registar privrednih subjekata,
c) postupak registracije obrtničke djelatnosti,
d) postupak registracije udruženja ili fondacija,
e) postupak pred nadležnim poreznim organima,
f) sastavljanje privatnih isprava i ugovora.

Detaljne informacije možete dobiti putem web stranice https://zbpp.ks.gov.ba/

Prigodnim programom, polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na spomen-obilježju ubijenim logorašima općine Ilijaš, 03. juna 2025. godine obilježen je Dan logoraša u znak sjećanja na sve one koji nisu preživjeli ilijaške logore. Obilježavanju su prisustvovali preživjeli logoraši i članovi Udruženja logoraša općine Ilijaš, predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Seid Omerović, delegacija Općine Ilijaš predvođena općinskim načelnikom Amarom Dovadžijom, delegacija Općinskog vijeća Ilijaš, boračka udruženja i građani Ilijaša.

Na području općine Ilijaš bilo je šest logora OŠ "Podlugovi", željeznička stanica Podlugovi, OŠ "Hašim Spahić", područna škola u Gornjoj Bioči i dva logora u Crnoj Rijeci - kuća Zukića i Solana, u kojima je oko 1.000 logoraša bilo zarobljeno, od čega je 800 logoraša razmijenjeno, a 150 mučeno i ubijeno. Kao nestali vodi se 50 logoraša.

"Poštovani logoraši, članovi porodica šehida i poginulih boraca, pripadnici Armije RBiH, predstavnici javnog i političkog života, dragi prijatelji i sugrađani danas se okupljamo u tišini sjećanja, ali i u glasu istine, da s dubokim poštovanjem obilježimo Dan logoraša Općine Ilijaš.

Dan kada se prisjećamo nevinih ljudi i naših sugrađana koji su tokom agresije na našu zemlju bili zatočeni u logorima na području naše općine u šest logora. Kao logore u Ilijašu agresori su koristili osnovne škole u Podlugovima, Ilijašu i Bioči, željezničku stanicu Podlugovi i dva logora u Crnoj Rijeci gdje su zarobili 1000 logoraša, a 150 na zvjerski način mučili i ubili. Za nekim još uvijek tragamo. Mjesta znanja i odgoja agressor je pretvarao u prostore torture i zločina, gdje su nevini ljudi - naši sugrađani, komšije i prijatelji bili zatvarani, ponižavani, mučeni, samo zato što su bili "drugi". Ali ono što je još strašnije od tog zločina jeste pokušaj da se o njemu šuti.

Danas, vašim prisustvom, vašim glasom, mi to ne dozvoljavamo. Svaki logoraš iz Ilijaša nosi svoju bol, svoje uspomene, svoje rane. Neke su na tijelu, a neke dublje - na duši. Ipak, vi ste preživjeli. I ne samo da ste preživjeli, već ste i odlučili govoriti. U vašoj hrabrosti da svjedočite leži snaga jednog naroda da izgradi pravedniju budućnost. Naša odgovornost je da pamtimo. Pamtiti ne znači mrziti. Pamtiti znači biti budan. Učiti nove generacije da sloboda, mir i ljudska prava nisu dati, nego izboreni. I da se zlo ponavlja onda kada se o njemu šuti. Odgovornost lokalne zajednice je i da pruža podršku. Podrška logorašima nije samo moralna obaveza lokalne zajednice, već i temelj izgradnje pravednog, istinitog i ljudskog društva, stoga sa lokalnog nivoa kao prvog oslonca apelujem na više nivoe da konačno riješe i priznaju pravni status logoraša kako bi žrtve ratne torture u Bosni i Hercegovini konačno ostvarila prava zagarantovana Konvencijom UN-a protiv torture.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, mnoge škole - simboli djetinjstva, učenja i nade bile su pretvorene u prostore zatočenja, mučenja i smrti. Danas, naša zajednička odgovornost je da ta mjesta budu obilježena i prepoznata kao prostori stradanja i sjećanja, a ne prešućivanja. Lokalna zajednica mora stati uz istinu. Moramo učiniti sve da mlade generacije znaju šta se dogodilo, jer jedino znanjem možemo spriječiti ponavljanje zločina. Obrazovanje i nasilje ne smiju nikada više hodati istim hodnicima. Zato, neka ovaj dan ne bude samo dan tuge. Neka bude dan zavjeta. Zavjeta da ćemo čuvati sjećanje, tražiti pravdu, njegovati istinu. Zavjeta da će Bosna i Hercegovina biti zemlja u kojoj se logori više nikada neće dogoditi, nikome, nikada, nigdje”, poručio je načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija.

Prof. Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine u svom obraćanju najviše se fokusirao na nepostojanje Zakona o zaštiti logoraša.  

"Moramo imati proaktivni stav i svijest o našoj poziciji ovdje u BiH – između Hrvatske i Srbije, ali isto tako realnu svijest o našoj poziciji kao muslimana unutar Evrope. Različiti smo. Različiti smo i po onome zbog čega smo ovdje danas, a to su torture, mučenja, ubijanja, što je nespojivo s nama. Naravno bilo je sporadičnih događaja, ali to su momenti reakcije na ono što su nam sistemski i planski naše komšije priredile. Ovdje smo danas radi sjećanja i pamćenja, ali ne u smislu okretanja prema prošlosti nego radi današnje egzistencije koja nam je ugrožena i uvijek će biti. Lijepo je što smo ovdje i što pričamo, ali to nije dovoljno, moramo sistemski rješavati stvari. Zakon o zaštiti žrtava ratne torture u BiH ne postoji. Zakon ne postoji, ali logoraši nisu pustili ruke nizase, kao što nisu ni u logorima spustili ruke nizase. Oni dakle rade i doprinose, njima nije potreban Zakon zbog njih nego zbog države – da se zna da su bili logori i da logorašima pripadaju njihova prva“, zaključio je Omerović

Prema podacima Saveza logoraša BiH, više od 200.000 ljudi je bilo zaroboljno u 657 logora na području cijele BiH.

Pozivaju se vjerske zajednice koje imaju sjedište ili izgrađene vjerske objekte na području općine Ilijaš da podnesu zahtjeve za projekte koji će se finansirati/sufinansirati iz sredstava Budžeta Općine Ilijaš za 2025. godinu, a u skladu sa Javnim pozivom iz priloga.

Link na kojem se može naći javni poziv: https://ilijas.ba/index.php/javni-pozivi/javni-poziv-vjerske-zajednice-2025