Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić, direktor JU "Kulturno-sportski centar i Radio Ilijaš" Nermin Hodžić i direktorica JKP "Vodostan" Ilijaš Belma Zukić prisustvovali su komemoraciji povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica, a nakon toga su odali počast žrtvama i položili cvijeće u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima.

Današnjem obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici prisustvovale su brojne delegacije iz Bosne i Hercegovine, regiona, Europe i svijeta.

Prvi put ove godine 11. juli obilježava se i kao "Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine", nakon što je 23. maja ove godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda izglasala Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

U Memorijalnom centru u Potočarima do sada je ukopana 6751 žrtva genocida, a još uvijek se traga za posmrtnim ostacima oko hiljadu žrtava.

Najmlađa ukopana žrtva je sedamnaestogodišnji Beriz (Omera) Mujić, rođen 1978. godine u Zvorniku. On je u julu 1995. godine ubijen na području Sućeske kod Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u maju 2023. godine na području općine Srebrenica. On će biti ukopan uz svoga brata Hazima koji je u Potočarima ukopan 2013. godine.

Najstarija žrtva je Hamed (Ibrahima) Salić, rođen 1927. godine. On je imao 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi, u maju 2014. godine.

Ove godine zajedno su ukopani i braća Efendić, Hasib i Ćamil. Oni su na području lokaliteta Baljkovica nestali u ljeto 1995. godine, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz različitih grobnica na području Srebrenice, odnosno na lokalitetima Kula i Potočari i to 2011. i 2006. godine. Hasib i Ćamil konačan smiraj su našli uz svog trećeg brata, Edhema koji je u Potočarima ukopan 2007. godine.

Ispraćaj kolone sa tabutima 14 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici, koji će 11. jula ove godine smiraj naći u dolini bijelih nišana u Potočarima prošao je danas kroz Ilijaš, gdje su im dužno poštovanje iskazali građani Ilijaša. Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić ističe da je to naša ljudska obaveza i odgovornost.  

"Ponosan sam što vidim veliki broj građana danas ovdje na Trgu Alije Izetbegovića koji su došli da isprate posmrtne ostatke 14 žrtava srebreničkog genocida. Mi iz cijele ove tragedije moramo izaći ponosni i dostojanstveni. Veliki broj mojih sugrađana vezan je za žrtve, s obzirom na to da je Ilijaš bio utočište za mnoge ljude iz Istočne Bosne i imamo itekako obavezu prema Srebrenici. Cijelo čovječanstvo ima obavezu prema Srebrenici i ove godine je to i pokazalo donoseći Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To nam daje nadu da zaborav i negiranje genocida nikada neće uspjeti. Moramo kulturu sjećanja graditi iz dana u dan i sjećanje na Srebrenicu će biti dok je svijeta i vijeka", poručio je načelnik Fazlić.

Predviđeno je zaustavljanje kolone sa tabutima u Vogošći, a potom u Sarajevu ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Očekivani dolazak kolone u Srebrenicu je u popodnevnim satima.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana je sedamnaestogodišnji Beriz (Omera) Mujić, rođen 1978. godine u Zvorniku. On je u julu 1995. godine ubijen na području Sućeske kod Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u maju 2023. godine na području općine Srebrenica. On će biti ukopan uz svoga brata Hazima koji je u Potočarima ukopan 2013. godine.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Hamed (Ibrahima) Salić, rođen 1927. godine. On je imao 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi, u maju 2014. godine.

Ove godine zajedno će biti ukopani i braća Efendić, Hasib i Ćamil. Oni su na području lokaliteta Baljkovica nestali u ljeto 1995. godine, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz različitih grobnica na području Srebrenice, odnosno na lokalitetima Kula i Potočari i to 2011. i 2006. godine. Hasib i Ćamil će konačan smiraj ove godine naći uz svog trećeg brata, Edhema koji je u Potočarima ukopan 2007. godine.

Na Trgu Alije Izetbegovića u Ilijašu sinoć je održana Akademija povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici.

Organizacioni odbor Manifestacije "Dani sjećanja – Srebrenica 11. juli 1995. godine" već 19 godina organizuje Akademiju, koja je postala prepoznatljiva i koja okupi građane Ilijaša u zajedničkom cilju, a to je podsjećanje na najveći zločin počinjen u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Učesnici Akademije bili su dr.sc. Zilha Mastalić Košuta sa Instituta za istraživanje ratnih zločina UNSA i prof. dr. Sead Turčalo dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i profesor na odsjeku za sigurnosne i mirovne studije.

Načelnik Općine Ilijaš i predsjednik OO Manifestacije "Dani sjećanja – Srebrenica 11. juli 1995. godine" Akif Fazlić je kazao da nakon najmračnijeg perioda u životima Bošnjaka, a posebno naroda Istočne Bosne, općina Ilijaš je mjesto gdje su hiljade ranjenih duša pronašli svoje utočište, te nastavio: "Manifestacija "Dani sjećanja – Srebrenica 11. juli 1995. godine" traje četiri dana. Sinoć smo organizovali ovdje na Trgu ispraćaj 112 učesnika "Marša mira Nezuk – Potočari" iz Ilijaša. Večerašnjom Akademijom evociramo uspomene, odajemo počast, dodjeljujemo plakete ljudima koji promovišu istinu o Srebrenici. Srebrenica je ljudska obaveza. Ilijaš ima obavezu prema Srebrenici i cijeli svijet ima obavezu prema Srebrenici. Hvala Bogu da civilizirani svijet staje iza istine o genocidu, a naša je obaveza da osim odavanja počasti, gradimo život u Srebrenici i otvaramo perspektive kako bi se iz Srebrenice slale civilizacijske poruke u svijet."

Genocid u Srebrenici trajna je lekcija i opomena čovječanstvu, kazao je ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović i dodao: "Istovremeno sam tužan, ali i radostan. Radostan zbog ljudi koji su ovdje i koji su preživjeli genocid i svih nas koji smo preživjeli golgote tokom agresije na našu državu. Moramo njegovati kulturu sjećanja i drago mi je što Općina Ilijaš već dugi niz godina na ovaj način obilježava Srebrenicu. Mi Srebrenicu moramo obilježavati na hiljadu i jedan način, a jedan od najznačajnijih načina je i nedavno usvojena UN Rezolucija o genocidu u Srebrenici, koja je jedan od najproaktivnijih koraka u borbi protiv relativizma i raznih neistina koje dolaze sa istočne i zapadne nam strane. "

Prvi put godišnjica genocida, i to 29., obilježava se nakon što je Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom komemoriranja i sjećanja na genocid u Srebrenici. O značaju Rezolucije govorio je prof. dr. Sead Turčalo. "Rezolucijom je genocid nad Bošnjacima u i oko Srebrenice postao dijelom globalnog sjećanja i obaveza međunarodne zajednice i UN-a da svake godine 11. juli posvete Danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Ako pogledamo cjelokupnu rezoluciju uz niz njenih tačaka koje se odnose na osudu glorifikacije ratnih zločina, osudu negiranja genocida, to je najznačajniji aspekt i sa pozicije žrtava, ali i onih koji su počinili genocid i koji su ga nastavili negirati. Oni koji su pokušali osporiti usvajanje Rezolucije su se zapravo u najvećoj mjeri bojali upravo tog dijela, gdje će svake godine Međunarodna zajednica obilježavati 11. juli i gdje postoji ogroman potencijal da genocid u Srebrenici bude sadržaj udžbenika u cijelom euroatlantskom području, a to bi značilo potpuno urušavanje njihovog revizionističkog narativa, da se u Srebrenici nije desilo ništa", istakao je prof. Turčalo.

Ovom prilikom dodijeljena su priznanja za doprinos u obilježavanju Manifestacije "Dani sjećanja – Srebrenica 11. juli 1995. godine" Hasibu Suljiću i Sabitu Cvrku. Priznanja, u formi plakete, članovima porodica dobitnika uručio je načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić.

Umjetnički dio programa izveli su glumac Nusmir Muharemović i grupa Rejjan. Voditeljica akademije bila je Dalila Omerović.

Sastanak sa učesnicima "Grupa Ilijaš" koji ove godine učestvuju u pješačkom pohodu Nezuk – Potočari održan je danas u kinu Ilijaš. Svi učesnici ovom prilikom dobili su majice i akreditacije.

Prisutnima se obratio predsjednik Organizacionog odbora Manifestacije "Dani sjećanja Srebrenica 95" načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić kazavši da je zadovoljstvo i ponos za Ilijaš što ove godine oko 100 učesnika iz Ilijaša učestvuje u pohodu.

"Svake godine nastojimo unaprijediti sam proces i organizaciju. Čestitam dobitnicima priznanja Hasibu Suljiću i Sabitu Cvrku koji su svojim entuzijazmom nemjerljivo doprinijeli Maršu mira i digli na viši nivo. Ilijaš ima odgovornost prema ovoj Manifestaciji, prema sjećanju i prema Srebrenici", kazao je načelnik Fazlić čestitavši svim učesnicima.

Koordinator Marša mira Ilijaš Hasib Suljić ukazao je na detalje i kodeks ponašanja zaključivši da je svrha i cilj Marša mira odavanje počasti žrtvama i čuvanje od zaborava, kao i buđenje empatije prema svim ljudima koji su 1995. godine prošli Put smrti.

"Podcrtao bih da je ovo pohod moralnog karaktera i pozvao bih sve učesnike da dođu spremni u tom smislu. Dakle, dostojanstveno na "Marš mira – put smrti"", podsjetio je Suljić.

Polazak grupe predviđen je iz Ljubnića u ponedjeljak 08. jula, u četiri sata (03:30 sati okupljanje), a autobus će dalje stajati na svim autobuskim stajalištima kako slijede do Nišića.

Tradicionalno, prve nedjelje u mjesecu julu uči se mevlud i dova u džematu Crna Rijeka. U prvom dijelu programa proučeno je par odlomaka iz Kur’ana, zatim mevlud-i-šerif i par lijepih ilahija u izvedbi Asima ef. Zukića i Sead ef. Neretljaka a nakon toga vaz-i-nasihat je kazivao Nezim ef. Halilović Muderris.

Nezim ef. Halilović Muderris je održao prigodan govor, uputio korisne savjete prisutnima, a onda je uslijedila dodjela zahvalnica i vakufnama hajr sahibijama i dobrotvorima koji su od svoga imetka odvojili i podržali projekte vezane za naš džemat.

Domaćin imam hafiz Ahmed ef. Avdić uručio je zahvalnicu načelniku Općine Ilijaš Akifu Fazliću za podršku u radu džemata Crna Rijeka.

Zahvalnica je još uručena i direktoru Memorijalnog centra Sarajevo Ahmedu Kulaniću, a vakufname su uručene firmi Mishab Property, Amaru Dovadžiji i bračnom paru hadži Husi Balti i Zemiri Balti.

Na kraju je uslijedila dova koju je proučio dugogodišnji imam džemata Crna Rijeka Alija ef. Čančar.

U Luci kod Ilijaša na spomen obilježju šehidima protekle nedjelje upriličen je program "Šehidima Luke" sjećanje na 21 šehida ovog naselja koji su u julu 1992. godine odvedeni u smrt, pod prijetnjom oružjem.

Iako razrušena u toku rata, Luka je danas obnovljena, sa novim stadionom, džamijom, puna dječije igre i graje, okrenuta ka budućnosti, ali ne zaboravljajući svoje heroje i sinove. To je naglasio i predsjednik Organizacionog odbora i MZ Luka Elmin Brkić.

– Ovo je najvažniji dan u godini za nas Lučane. Naselje Luka imalo je 70 bošnjačkih domaćinstava, a svo muško stanovništvo odvedeno je u logore u školu "27. juli" i Policijsku stanicu Ilijaš, zadržani su 30 dana. Poslije 30 dana jedna grupa od 18 ljudi je odvojena i odvedeni su u nepoznatom pravcu. Na brdu Žerovanj našli smo u masovnoj grobnici 1996. godini šest posmrtnih ostataka naših domaćina, koji su ukopani zajedno sa stanovnicima Bioče i Bratunca. Za 10 naših domaćina još tragamo. Za zločin u Luci niko nije odgovarao, ali mi se nećemo umoriti u traganju i nikada zločin nad njima nećemo zaboraviti, kazao je Brkić.

Pomoćnik načelnika u Službi za boračko – invalidsku zaštitu Općine Ilijaš Nijaz Spahić kazao je da je dužnost i obaveza sjećati se šehida i svih boraca koji su život dali za BiH.

– Dvadeset jedan šehid naseljenog mjesta Luka jeste velika žrtva i prevelika cijena koje je ovo mjesto platilo tokom odbrane od agresije na državu Bosnu i Hercegovinu. Činjenica da više od pola njih još nije pronađeno daje nam obavezu da uputimo jasnu poruku nadležnim institucijama da i dalje rade svoj posao i pronađu nestale. Mnoge majke i očevi, supruge su umrle nadajući se uzalud tome. Općina Ilijaš nastavit će podržavati sve manifestacije kojima se njeguje kultura pamćenja, kao i podržavati sve projekte kojima se dokumentuju događaji iz odbrambeno oslobodilačkog rata, rekao je Spahić zahvalivši svima prisutnima na dolasku.

Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, rođeni Lučanin Mahir Dević 1992. godine imao je 12 godina i sjeća se tog kobnog dana između 4. i 5. jula 1992. godine kada su iz Luke odvedeni svi muškarci u ilijaške logore.

– U toj noći naši sugrađani su odvedeni, mučki ubijeni, sjećam se te kolone koja je odavde krenula pod bijelom zastavom i kazali su jednu rečenicu koja je duboko ostala urezana u mom sjećanji. Kazali su „Osvetite nas“. Način na koji to možemo uraditi jeste da se svake godine u što većem broju skupimo ovdje, da odamo počast, proučimo kelime i tevhid, njima je džennet zagarantovan, ali to je potrebno nama da nikada ne zaboravimo kako se novim generacijama to nikad ne bi ponovilo. Tada 1992. godine kada sam se kretao ovuda ni sanjao nisam da ćemo 32 godine poslije imati ovdje spomen obilježje i sjećati se stradanja tih ljudi, podsjetio je Dević.

Napominje i da je spomen obilježje u Luci jedno od prvih izgrađenih u Ilijašu koje je bilo preteča izgradnji i obilježavanju ove vrste događaja i u drugim mjesnim zajednicama, jedno vrijeme je obilježavanje Dana šehida Luke pridruženo centralnoj manifestaciji obilježavanja Dana nestalih, ali je od ove godine ponovo oživljena ta tradicija i događaj vraćen u MZ.

U nastavku programa rad o stradanju Lučana, ali i o pobjedi života pročitala je Ajša Udovčić Beširević, a prisutne delegacije položile su cvijeće. U džamiji u Luci nakon toga proučen je tevhid za šehide.