Organizacioni odbor Manifestacije "Dani sjećanja - Srebrenica 11. juli 1995. godine" obavještava sve zainteresovane da prijave za učešće na "Marša mira 2025" mogu izvršiti u periodu od 13. do 30. juna 2025. godine. Predviđeni broj prijava je 150. 

• Kontakt osobe:

1. Hasib Suljić +387 61 15 98 40

2. Semir Aganović +387 61 70 09 44

3. Demir Karčić +387 61 98 66 48

Načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija i federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević potpisali su danas ugovor o dodjeli i korištenju sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, u skladu sa Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o izboru korisnika sredstava – "Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – Izgradnja, adaptacija i rekonstrukcija institucija kulture".

Ugovorom je definisano da će Općina Ilijaš dobiti 200.000 KM za projekat uređenje, opremanje i stavljanje u funkciju muzejsko galerijskog prostora u sklopu Sportsko – rekreativnog centra Banovac.

Potpisivanje Ugovora o finansiranju projekata za mlade iz Budžeta Općine Ilijaš upriličeno je u kabinetu općinskog načelnika.

Načelnik Amar Dovadžija uručio je Ugovor Amili Demirović predsjednici omladinske organizacije "Iskoristi dan – Carpe Diem".

Odlukom o dodjeli sredstava iz granta za projekte mladih osigurano je 10.000 KM. Sredstva će biti raspoređena na projekte u cilju realizacije Akcionog plana Strategije prema mladima Općine Ilijaš za period 2023 – 2028. godine iz oblasti omladinski aktivizam, volonterski rad, zaštita životne sredine, kultura življenja, projekti za očuvanje, čišćenje i zaštitu prirode.

"OO "Iskoristi dan – Carpe Diem" posjeduje kontinuitet. To znači da članovi udruženja rade, što zahtjeva dosta angažovanja, truda i energije. Nadam se da ćete u okviru ovih finansijskih sredstava ispuniti svoje programe i očekivanja lokalne zajednice", rekao je načelnik Dovadžija.

Omladinska organizacija “Iskoristi dan – Carpe Diem” realizovat će osam projekata ukupne vrijednost 10.000 KM.

"Razgovarali smo sa načelnikom o realizovanim projektima iz prethodne godine, kao i o planovima za tekuću godinu. U narednom periodu planirana je realizacija sedam projekata, kao i jednog dodatnog projekta u sklopu manifestacije "Ilijaški dani". Ovom prilikom želim se zahvaliti Općini i načelniku na podršci i finansiranju svih prijavljenih projekta u punom iznosu, što predstavlja značajnu podršku za naš dalji rad i razvoj planiranih aktivnosti", kazala je Amila Demirović.

Odavanjem počasti, polaganjem cvijeća, te prigodnim programom na centralnom spomen obilježju u Ilijašu, kao i na mjestu pronađene masovne grobnice gdje je izgrađen spomenik na brdu Žerovanj obilježen je Dan nestalih općine Ilijaš uz poruku “Govorite, šutnja je bol duše”. Deveti juni je odabran kao datum sjećanja na nestale Ilijašane, jer je najveći broj nestalih upravo na ovaj datum 1992. godine odveden iz svojih domova u logore, nakon čega im se gubi svaki trag. Još se traga za 44 osobe.

Udruženje porodica nestalih općine Ilijaš, i ove godine pitaju isto pitanje „GDJE JE?“. Njihova borba traje više od tri decenije, da saznaju gdje su njihovi sinovi, očevi, majke i kćerke.

Predsjednica Udruženja nestalih općine Ilijaš Zekija Avdibegović 33 godine traga za sinom i mužem.

- Suvišno je reći kako se osjećam, već 33 godine porodice tragaju za barem jednom kosti, da nađu smiraj, da imaju mezar gdje otići. Ove godine apelujem na naše političare da trebaju čuvati Bosnu i Hercegovinu, a poslije toga da se pronađu nestali. Kako je dočekati bajrame, praznike, ogromna je tuga, mi ne možemo slaviti, nego samo plakati, 44 osobe još su nestale i više nemamo nikakve informacije, prošle godine smo pronašli dvije kosti, iskopavali smo i prošle i ove godine ali ništa nismo našli, apelujem ponovo na ljude koji mogu pomoći da se to riješi. Apelujem na više instance vlasti da se aktivnije uključe u rješavanje ovog pitanja, u BiH više je od 7300 nestalih, porodice tragaju, majke umiru, ali mi nećemo odustati. Općina Ilijaš pomaže i danas i načelnik Dovadžija, kao i načelnik u prošlom sazivu Akif Fazlić. Zahvaljući Udruženju porodica nestalih, Muhammedu Handžiću i načelniku Fazliću napravili smo spomen obilježje na mjestu masovne grobnice na Žerovnju gdje možemo odati počast onim čija se imena nalaze na pločama i koji su pronađeni, poručila je Zaka.

Načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija naglašava da borba za istinu nikad ne treba prestati, a da je primjer te borbe u Ilijašu i cijeloj državi majka Zekija Avdibegović i druge majke.

- Današni dan nije samo datum u kalendaru – ovo je dan koji nas posebno obavezuje da se sjetimo 44 naših sugrađana koji nisu nestali, nego su odvedeni i ubijeni od strane agresora, samo zato što su bili Bošnjaci, muslimani. To su sinovi i kćeri, majke i očevi, braća, sestre, prijatelji čiji su životi nasilno prekinuti, a čije sudbine još uvijek nisu razjašnjene. Njihove porodice više od tri decenije žive s neizvjesnošću, ali i s vjerom u istinu i pravdu. Njihova ustrajnost predstavlja temelj na kojem počiva naš zajednički napor da se razjasne sudbine nestalih, identifikuju posmrtni ostaci i odgovorni izvedu pred lice pravde. Njihova bol je kolektivna rana našeg društva, rana koja ne može zacijeliti bez istine, pravde i odgovornosti. Obaveza koju imamo prema našim ubijenim sugrađanima i njihovim porodicama nije samo moralna. Ona je pravna, institucionalna i nadasve, ljudska. Kao načelnik ove općine, osjećam posebnu odgovornost da istaknem da pitanje nestalih nije i ne smije biti samo stvar prošlosti, niti samo posao nadležnih državnih institucija. To je duboko humanitarno pitanje, moralna obaveza svakog pojedinca i zajednice. Znajte da je naša lokalna zajednica mjesto gdje porodice nestalih znaju da nisu zaboravljene i gdje njihova bol ima svoje priznanje i poštovanje. Posebno se zahvaljujem gospođi Zekiji Avdibegović, predsjednici Udruženja porodica nestalih osoba općine Ilijaš, čija snaga i ustrajnost, uprkos brojnim izazovima sa kojim se susreće zaslužuje posebno poštovanje. Naša Zaka je žena koja je u jednoj noći, kada su joj agresori odveli muža Omera i maloljetnog sina Elvedina, a za čijim kostima još uvijek traga, postala stub porodice, iako se tog momenta tlo pod njenim nogama urušilo. Njena borba je duga, tiha, ali ne i nevidljiva. To je borba za istinu, za pravdu, za pravo. Zako neka te Bog čuva i hvala ti za sve što činiš na putu traganja za istinom i pravdom. Također zahvalnost pripada i svim institucijama koje predano rade na pronalasku nestalih, prije svega Institutu za nestale osobe BiH, Međunarodnoj komisiji za nestale osobe, kao i udruženjima porodica nestalih. Danas sa ovog mjesta ponavljamo: traganje za istinom i pravdom mora biti kontinuirano, oslobođeno političkih uticaja i podržano s najvišeg nivoa odgovornosti – ali i s lokalnog nivoa, gdje bol i sjećanja žive svakodnevno. Ovim putem još jednom pozivam sve koji posjeduju informacije koje mogu pomoći u rješavanju sudbina nestalih da učine ono što je ispravno – zbog porodica koje zaslužuju istinu, ali i zbog našeg društva koje zaslužuje pravdu i mir. Porodice nestalih sugrađana, porodice šehida i poginulih boraca, u ime svih građana općine Ilijaš želim vam uputiti riječi iskrenog poštovanja i saosjećanja. Znajte da vaša borba nije usamljena. Ova općina će i dalje biti vaš partner u svim nastojanjima da se istina sazna, pravda ostvari, a dostojanstvo sačuva. Neka Dan nestalih osoba općine Ilijaš bude podsjetnik da, dok god postoji ijedna nepoznata sudbina, naše društvo ima obavezu da traga, pamti i poštuje.

Historičar Mustafa Dedović kazao je da nikako ne smijemo dozvoliti da ovakvi događaji postanu samo dani, jer se o nestalih 44 Ilijašana mora stalno govoriti.

- Onaj ko zaboravlja dozvoljava da mu se historija ponovi čak i na gori način. Balkan je često kažu krvava mrlja na Evropi, svjedoci smo ponavljanja zločina, genocida svakih 40,50 godina. I 33 godina poslije agresije trebamo nastaviti da se sjećamo i govorimo sa istim žarom, ovaj događaj je primjer kako treba, vidimo djecu, obične građane, pripadnike vlasti, vidi se da je ljudima stalo, da ne zaboravljaju, a to je ono ljudsko koliko možemo doprinijeti da se žrtve nikada ne zaborave, a da se porodicama i preživjelima pruži podrška.

U nastavku programa na brdu Žerovanj gdje je pronađena masovna grobnica izgrađeno je spomen obilježje sa imenima žrtava. O važnosti traganja za istinom i pravdom i daljoj borbi, kao i obavezi sjećanja i pamćenja govorili su na Žerovnju Ramiz Salkić, Akif Fazlić i Mahir Dević. Kraj maja pa do polovine juna 1992. godine je period koji će crnim slovima biti ispisani u historiju Ilijaša. Počelo je u Bioči, zatim u Lješevu, Luci, Kadarićima pa sve do Crne Rijeke. Više od 500 građana Ilijaša je bilo zatvoreno u logorima, mučeno, odvođeno na žive štitove i zlostavljano. Dirljivom programu obilježavanja Dana nestalih općine Ilijaš doprinijela je Amila Grbo izvedbom pjesme „Što te nema“, kao i mladi pjesnik Nermin Šehić recitacijom svoje poezije.

Povodom Kurban bajrama načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija i predsjedavajući Općinskog vijeća Ilijaš Anel Bumbulović uputili su čestitku u kojoj se kaže:

"Svim sugrađanima/kama upućujemo iskrene čestitke povodom Kurban bajrama, jednog od najvećih i najradosnijih praznika islama, sa željom da radost bajramskih dana podijelite sa najmilijima, porodicom i prijateljima i provedete ih u dobrom zdravlju i lijepom raspoloženju. BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!"

U četvrtak 5. juna 2025. godine obilježena je 33. godišnjica stradanja 22 stanovnika sela Lješeva u općini Ilijaš. Simbolično, 33 godine kasnije opet su dani pred Kurban bajram, kao i tog juna 1992. godine.

Podsjetimo, po direktivi ratnog predsjednika srpske općine Ilijaš Ratka Adžića, a predvođeni Vasilijem Vidovićem Vasketom odlikovanim Šešeljevim četničkim vojvodom iz Podlugova, te Marinkom Vidovićem, nekadašnjim policajcem, pripadnici srpskih snaga počinili su ovaj zločin 5. juna 1992. godine. Jedanaest dana nakon zločina ubijene su zatrpali u masovnu grobnicu čija ekshumacija je izvršena 1996. godine i time je ujedno otvorena prva masovna grobnica u Bosni i Hercegovini.

Dosad su u Sudu BiH vođena tri procesa protiv optuženih za zločine u Lješevu, Srpka Pustivuka za Bioču i Ranka Draškića i Save Manojlovića za Lješevo, Kadariće i Luku. Sve tri presude su oslobađajuće. Postoji još optužnica za ove zločine, ali Sud BiH do optuženih ne može doći.

Načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija istaknuo je da je naša obaveza i dužnost da nikada ne zaboravimo šehide i poginule borce, civilne žrtve, niti jedno mjesto u BiH gdje je izvršen zločin.

- Danas smo se okupili u Lješevu, da se s dubokim poštovajem sjetimo 22 nevino ubijena stanovnika Lješeva. Oni su simbol hrabrosti, ponosa i nepokolebljive ljubavi prema Bosni i Hercegovini. Njihova žrtva nije samo historijska činjenica već temelj na kojim danas stojimo kao slobodan narod. Posebno smo ogorčeni na činjenicu da za zločine u Lješevu i Ilijašu još niko nije odgovarao. Iako su pred lice pravde izvedeni pojedinci za zločine u Lješevu Sud Bosne i Hercegovine ih je oslobodio krivnje po svim tačkama optužnice. Danas, dok se ovdje sjećamo nevino ubijena 22 stanovnika ovog mjesta, njihove porodice ostaju s neodgovorenim pitanjima. Kako može nestati 22 ili 40 života iz jednog sela bez krivca? Kako može zlo ostati bez imena? Mi ne tražimo presudu kao osvetu. Nama treba istina i dgovornost. Mi tražimo da se poštuju žrtve. Bol djeteta kojeg je agresor ostavio bez oca nije ni politička ni revanšistička. Ta bol je ljudska i ona pripada svakom ko zna šta znači izgubiti oca, majku, sina, rođaka, komšiju, prijatelja, a ne dočekati pravdu i priznanje. Odgovornost lokalne zajednice je da pamti. Pamtiti znači biti budan i učiti nove generacije da sloboda, mir i ljudska prava u Bosni i Hercegovini nisu dati, nego izboreni. Zato danas s ovog mjesta poručujemo da mi zaboraviti nećemo, ni Lješevo, ni Bioču, ni Misoču ni Dragorade, ni Srebrenicu, ni Bratunac, ni Prijedor, niti jednog šehida kojeg su Ilijaš i naša domovina Bosna i Hercegovina dali u proteklom ratu. Naš zadatak nije lak, ali je častan. I zato neka ovo današnje okupljanje ne bude samo tradicija i forma, već podsjetnik – da živimo na način da budemo dostojni njihove žrtve. A sjećanje na šehide neka bude snaga koja nas ujedinjuje u zahtjevima za pravdu, za mir i za budućnost u kojoj se više ni jedno selo, ni jedno mjesto neće probuditi u tišini, bez svojih ljudi, kazao je načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija.

Obilježavanje ove godišnjice budi posebne emocije i kod članice Organizacionog odbora, kćerke šehida Adhe Masnopite.

- Posebno ove godine imamo simboliku da godišnjicu obilježavamo pred Kurban bajram. U junu 1992. godine, par dana pred ovaj praznik žrtve koja nas približava Gospodaru nisu ni slutili mještani Lješeva da će i sami postati žrtve agresora u odbrani svoje domovine i časti. Prije 33 godine 22 stanovnika su ubijeni. Ovaj svirepi zločin preživjelo je dvoje ljudi. Zahida Masnopita kojoj su taj dan ubijena dva sina, suprug, dva brata i više članova uže porodice. Zahida je preselila na ahiret 2004. godine. Drugi preživjeli je bio zaštićeni svjedok u procesu koji se vođen pred Sudom BiH, on još svjedoči o strašnim zločinima. Pred lice pravde izvedena su dva lica, osumnjičeni su usprkos brojnim dokazima i svjedočenjima oslobođeni. To je zaista poražavajuća činjenica za porodice žrtava koji nisu dočekali zadovoljenje pravde. Ono na što možemo biti ponosni su generacije koje su stasale, potomke šehida Lješeva koji su izrasli u uspješne i časne ljude koji neće zaboraviti zločin u Lješevu i neće dozvoliti da se historija ponovi, kazala je Adha.

Pomoćnik ministra za boračka pitanja Osman Smajlović kazao je da je naša dužnost građenje svijesti o kulturi sjećanja.

- Kultura sjećanja i pamćenja igra ključnu ulogu u oblikovanju identiteta zajednica i pojedinaca, posebno u kontekstu traumatičnih događaja poput ratova, genocida ili drugih oblika nasilja, kao što su posebno surovi zločini kao u Lješevu kada su komšije postali agresori preko noći i ubili nevine ljude. Ovdje su ubijeni ljudi koje sam i sam poznavao, sa nekima sam studirao, sa nekima radio. Stradali su jer su bili muslimani, a to je nekome smetalo. Mi moramo tu istinu prenositi na mlade, to pamćenje o zločinu mora postati dio našeg identiteta, mora nas držati budnim i jačati nam kolektivnu svijest. Kultura sjećanja omogućava prenošenje saznanja o prošlim događajima na mlađe generacije. To je od suštinskog značaja za sprečavanje ponavljanja historijskih grešaka, pomaže u priznavanju patnje žrtava, kao i u izražavanju solidarnosti s preživjelima i njihovim porodicama. Pravo na pravdu nije zadovoljeno, ali svjedočanstva ostaju, imamo naša spomen obilježja, filmove, knjige, to su trajni zapisi i osiguranje od zaborava. Kultura sjećanja i pamćenja je bitna za izgradnju pravednijeg i osvještenijeg društva, koje je sposobno naučiti iz svoje prošlosti i raditi ka boljoj budućnosti.

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, u periodu od 1992. do 1995. godine Lješevo je dalo još 18 života. Na području općine Ilijaš brojimo 315 šehida, kao i 45 osoba za kojim Ilijašani još uvijek tragaju od čega su dvije iz Lješeva.

Ašere je proučio Nermin ef. Bahtanović. Imena šehida i pjesmu Poruka Mehmedalije Maka Dizdara govorio je pjesnik Mustafa Širbić. Nermin ef. Bahtanović sa svojim sinom Imranom izveo je i ilahiju Šehidi. Program je vodila Lamija Fazlić, čiji je djed Ibrahim ubijen u Lješevu, te je napisala i pročitala potresni tekst Lješevski šehid.