Previous Next

Program obilježavanja 34. godišnjice stradanja stanovnika Lješeva

PROGRAM OBILJEŽAVANJA 34. GODIŠNJICE STRADANJA STANOVNIKA LJEŠEVA:

05.06.2026. godine, petak

10:30 Manifestacija "Da se ne zaboravi Lješevo 5. juni 1992. - 5. juni 2026. godine", Spomen-obilježje u Starom Selu;

12:00 Obilazak šehidskog mezarja i tevhid u džamiji u Lješevu.

13:00 Džuma namaz u džamiji u Lješevu.

Sjetimo se nevino stradalih, jer sjećanjem brišemo zaborav na njihovu žrtvu!

Previous Next

Obilježen Dan logoraša općine Ilijaš: Sjećanje na žrtve i opomena budućim generacijama

Prigodnim programom, polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na Spomen-obilježju ubijenim logorašima Općine Ilijaš danas je obilježen Dan logoraša, u znak sjećanja na sve one koji nisu preživjeli ilijaške logore.

Obilježavanju su prisustvovali preživjeli logoraši i članovi Udruženja logoraša općine Ilijaš, predstavnici Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, delegacija Općine Ilijaš predvođena načelnikom Amarom Dovadžijom, predstavnici boračkih udruženja, te građani.

Tom prilikom okupljeni su se prisjetili logora na području općine Ilijaš, među kojima su škola u Podlugovima, Željeznička stanica Podlugovi, OŠ „Hašim Spahić“ u Ilijašu, Osnovna škola u Gornjoj Bioči, kao i dva logora u Crnoj Rijeci – kuće Zukića i Solana.

Udruženje logoraša općine Ilijaš djeluje od 2002. godine. Logoraši sa područja Ilijaša svjedočili su u predmetima ratnih zločina pred domaćim sudovima, Haškim tribunalom i sudovima u Sjedinjenim Američkim Državama. Uprkos tome, za zločine počinjene u Ilijašu do danas niko nije osuđen.

Kroz spomenute logore prošlo je oko 1.000 ljudi. Oko 800 njih je razmijenjeno, 150 je ubijeno kao živi štit ili na druge načine, dok se 50 logoraša i danas vodi kao nestalo.

Tokom 1992. godine na području današnjeg Kantona Sarajevo i Istočnog Sarajeva formirana su 32 logora kroz koja je prošlo blizu 10.000 ljudi. Skoro 1.000 logoraša je ubijeno, a njih 285 još se vodi kao nestalo.

Obilježavanju Dana logoraša općine Ilijaš i ove godine prisustvovao je zamjenik predsjednika Skupštine Saveza logoraša BiH Almin Đelilović.

– Samo na ovom području bilo je više od 1.000 zatočenih ljudi, od čega je 150 ubijeno, dok se 50 osoba još uvijek vodi kao nestalo. Ova populacija jedina je koja nije definisana nijednim zakonskim okvirom u Bosni i Hercegovini. Jedan od osnovnih ciljeva Saveza logoraša BiH, na kojem se radi više od 20 godina, jeste donošenje Zakona o zaštiti žrtava ratne torture. Ovaj spomenik svjedočanstvo je koje svi moramo poštovati. Poruka našoj djeci jeste da uče, poštuju svoje roditelje i nastavnike, jer samo znanjem možemo očuvati i učiniti prosperitetnom ovu državu – rekao je Đelilović.

Načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija istakao je da su i logoraši heroji, te da se više mora govoriti o herojstvu pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine.

– Logoraši su prošli torture i nezamisliva mučenja samo zato što su nosili drugo ime i bili druge nacionalnosti, ali su ostali svjedoci istine. Zato su dani sjećanja i tuge ujedno i dani ponosa na časnu borbu i odbranu. Obrazovanje i nasilje nikada više ne smiju hodati istim hodnicima. Neka ovaj dan ne bude samo dan tuge, nego i dan zavjeta da ćemo čuvati sjećanje, tražiti pravdu i njegovati istinu. Zavjeta da će Bosna i Hercegovina biti zemlja u kojoj se logori više nikada neće dogoditi – nikome, nikada i nigdje – poručio je Dovadžija.

U programu su učestvovali i učenici OŠ „Hašim Spahić“ Ilijaš, koji su svojim nastupom dali doprinos njegovanju kulture sjećanja, nakon čega su delegacije položile cvijeće i odale počast žrtvama.

Prema podacima Saveza logoraša BiH, više od 200.000 ljudi bilo je zatočeno u 657 logora širom Bosne i Hercegovine. Ovakvi datumi obilježavaju se radi očuvanja istine o stradanjima i događajima iz perioda 1992–1995. godine, a generacije koje dolaze imaju obavezu da čuvaju sjećanje i materijalne dokaze koji svjedoče o tom vremenu.

Previous Next

Bioča pamti svoje šehide: Obilježena 34. godišnjica stradanja bošnjačkog stanovništva

Prije 34 godine srpski agresor počinio je teške zločine nad stanovnicima Bioče. Zarobio je i zatvorio mještane ovog naselja u prostorije osnovne škole, nakon čega su žene i djeca odvojeni od muškaraca te odvođeni u logore, među kojima su bili željeznička stanica u Podlugovima i Planjina kuća u Semizovcu. Nakon toga, mnogi od njih su ubijeni. Bioča je dala 47 šehida, a prije agresije u ovom mjestu živjela su 52 bošnjačka domaćinstva. Najveći zločin počinjen je na brdu Žerovanj, gdje je mučeno i ubijeno 16 Biočana, dok su ostali stradali u živim štitovima koje je koristila agresorska vojska.

I ove godine dostojanstveno je obilježeno stradanje Bošnjaka Bioče. Na centralnom spomen-obilježju upriličen je prigodan program, nakon čega su delegacije položile cvijeće i proučile Fatihu.

Predsjednik  Organizacionog odbora, Emir Handžić, dijete šehida Bioče, 1992. godine imao je svega osam mjeseci, a pet godina kada je tijelo njegovog oca pronađeno u masovnoj grobnici na Žerovnju i kada mu je klanjana dženaza. Emir je poručio mladim ljudima da moraju biti hrabri, kao što su bili i šehidi.

-Ovo je jedno od najmasovnijih obilježavanja stradanja bošnjačkog stanovništva, ne samo na području općine Ilijaš nego i Kantona Sarajevo. Ovo je jedno malo naselje koje broji oko 50 domaćinstava, 30 je djece šehida, danas su većina pošteni i radni ljudi. Svake godine treba nas biti više. Ovo je tradicionalno obilježavanje, 16. godinu zaredom smo ovdje. Nije samo poštovanje otići na mezar, moramo biti ovdje, svjedočiti istinu, prenositi priču našeg babe, našeg dede, da ne bi neprijateljska laž pobijedila. Našoj djeci šehidi puno znače. Da nije bilo naših šehida, vjerovatno ni ove djece danas ovdje ne bi bilo. Kao dijete šehida, odrastao sam bez oca, tek sam ulogu oca shvatio kad sam i sam postao roditelj, uvidio sam tu podršku i šta sam sve morao proći sam. Zato bih poručio mladim ljudima da moraju biti svjesni uloge šehida, odgovornosti, da budu hrabri, da se bore, da im niko ništa neće dati osim onoga za šta se sami izbore. Naši očevi su bili hrabri. Mi ne smijemo upropastiti njihovu hrabrost svojom lijenošću, istakao je Emir Handžić.

Načelnik Amar Dovadžija istakao je da svjedočimo brojnim stradanjima stanovnika Ilijaša od aprila do jula 1992. godine,  te da su ovo dani tuge, sjećanja, ali i ponosa na šehide i ono za šta su se borili. Naglasio je da je naša obaveza i amanet da ih poštujemo te da spomen-obilježja služe kako bismo ih se sjećali, ali i kao opomena da ne smijemo biti naivni kako ponovo ne bismo postali žrtve. Izrazio je zadovoljstvo činjenicom da se život u Bioči vraća, da se poboljšavaju uslovi života i realizuju brojni projekti, te da će Općina Ilijaš nastaviti podržavati i stvarati optimalan ambijent za stanovnike Bioče.

Predsjedavajući Općinskog vijeća Ilijaš Samed Mešanović kazao je da šehide ne smijemo i nećemo nikada zaboraviti te da je zločin počinjen u Bioči, u odnosu na broj stanovnika, ravan genocidu.

Pomoćnik ministra za boračka pitanja Kantona Sarajevo Osman Smajlović poručio je da se 47 šehida Bioče nikada ne smije zaboraviti.

– Kultura sjećanja i način na koji ih se prisjećamo najmanje je što možemo učiniti za njih. Potrebno nam je što više omladine koja će slušati historijske časove i učiti za šta su oni dali svoje živote, ko su bili i ko su heroji na kojima počiva priča koja se zove Bosna i Hercegovina. Imamo dug prema mladima da na njih prenosimo empatiju. Kao što smo mi bezuslovno krenuli da branimo domovinu, tako moramo i mlade naučiti da imaju empatiju i da u budućnosti brane Bosnu i Hercegovinu, istakao je Smajlović.

Nermin Durmo, stanovnik MZ Bioča, jedan je od prvih ranjenika i zarobljenika na području općine Ilijaš 1992. godine. Kao svjedok događaja u Bioči poručio je da uvijek moramo biti budni i na oprezu.

-Sjećam se kao da je jučer bilo. Napad je počeo s brda Paljevo. Povukli smo se prema Hajrinoj Kosi, a narednog dana prema Trešnjicama, pa zatim prema Zenici. Dobili smo dojavu da su poginula naša dva saborca. Nakon toga vratili smo se u Bioču kako bismo pomogli svom narodu. U tom trenutku više nismo imali ništa – ni hrane ni vode. Pokušali smo se probiti prema Visokom jer smo vidjeli da tu više nema života. U grupi su bila 52 borca. Upali smo u zasjedu. Bio sam teško ranjen. Poginula su dvojica saboraca, Džemal Šehić i Edin Handžić. Moji saborci su se povukli, a ja sam ostao na mjestu gdje sam ranjen. Došao sam do mjesta Hijići i sutradan krenuo da se predam. Vidio sam kako gore kuće u Bioči. Zarobila su me moja dva školska druga. Uvijek je bila ista taktika: ‘Predajte oružje, nećemo vam ništa, a za glavu ne garantujemo.’ Prebačen sam u stanicu milicije, a potom u dom zdravlja. Bilo mi je nevjerovatno da me ispituje školski drug s kojim sam nekada dijelio sendvič. Nakon toga odveden sam u SUP, gdje su me ispitivali, tukli i maltretirali. Mladim ljudima poručujem da uvijek budu budni i na oprezu. Nakon rata bio sam predsjednik MZ Bioča. Pronašli smo masovnu grobnicu na lokalitetu Žerovanj. Bio sam prisutan tokom ekshumacije. Poznavao sam svakog svog saborca i to su mi bili jedni od najtežih trenutaka u životu, istakao je Durmo.

Nakon programa na centralnom spomen-obilježju upriličen je obilazak spomen-ploča u rejonima Trešnjice i Selimovići.

Previous Next

Dan logoraša općine Ilijaš bit će obilježen 1. juna

Udruženje logoraša Ilijaš, članica Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, organizuje obilježavanje Dana logoraša općine Ilijaš i 34. godišnjice zločina nad logorašima sa područja općine Ilijaš.

Obilježavanje će biti upriličeno u ponedjeljak, 1. juna 2026. godine, sa početkom u 10:00 sati kod spomen-obilježja, gdje će biti odata počast svim žrtvama i evocirane uspomene na teške dane kroz koje su prošli logoraši ovog područja.

Organizatori pozivaju građane, porodice žrtava, bivše logoraše i sve ljude dobre volje da svojim prisustvom uveličaju obilježavanje i doprinesu očuvanju kulture sjećanja.

„Da se ne zaboravi – da se ne ponovi“ ostaje poruka koja i danas podsjeća na važnost istine, pamćenja i zajedničke borbe protiv svakog oblika zločina i nepravde.

Previous Next

Najava obilježavanja "Dana šehida Bioče"

Općina Ilijaš poziva građane da prisustvuju obilježavanju "Dana šehida Bioče", koje će biti upriličeno u nedjelju, 31. maja 2026. godine.

Program obilježavanja:

  • 10:00 sati – obilježavanje "Dana šehida Bioče" (Centralno spomen-obilježje kod škole)
  • 11:00 sati – posjeta spomen-ploči u Selimovićima
  • 12:00 sati – posjeta spomen-pločama na brdu Trešnjica
  • Tevhid će biti proučen u nedjelju, 31. maja 2026. godine, nakon akšam-namaza u džamiji u Bioči.

Obilježavanje "Dana šehida Bioče" predstavlja priliku da se s dužnim poštovanjem prisjetimo šehida ovog kraja, njihove hrabrosti i žrtve koju su podnijeli za odbranu Bosne i Hercegovine.

Pozivamo građane da svojim prisustvom odaju počast i sačuvaju trajno sjećanje na naše šehide.

Previous Next

Javni oglas za prijem pripravnika u Općini Ilijaš

Općina Ilijaš raspisala je Javni oglas za prijem pripravnika u Jedinstvenom općinskom organu uprave Općine Ilijaš na radno mjesto:

  • Pripravnik – Viši referent za prijem podnesaka, otpremu i dostavu pošte – jedan izvršilac.

Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme u trajanju od devet mjeseci, od čega se šest mjeseci odnosi na pripravnički staž, dok su preostala tri mjeseca predviđena za polaganje stručnog ispita za namještenike.

Pravo prijave imaju kandidati sa završenom srednjom stručnom spremom – gimnazijom, ekonomskom ili mašinskom školom, koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih osoba kod nadležne službe za zapošljavanje i nemaju ostvaren radni staž ili radno iskustvo nakon sticanja srednje stručne spreme.

Kandidati su dužni dostaviti propisanu dokumentaciju navedenu u Javnom oglasu, uključujući prijavu sa biografijom, uvjerenje o državljanstvu, izvod iz matične knjige rođenih, dokaz o stručnoj spremi, potvrdu o nezaposlenosti, kao i dokaz da nemaju ostvaren radni staž ili radno iskustvo u trajanju od devet mjeseci ili više nakon završetka srednje škole.

Prednost pri zapošljavanju ostvaruju kandidati koji ispunjavaju uslove propisane Uredbom o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u institucijama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevo i općinama u Kantonu Sarajevo.

Kandidati koji budu ispunjavali uslove Javnog oglasa bit će pozvani na pismeni test i intervju, o čemu će biti blagovremeno obaviješteni.

Integralni tekst Javnog oglasa objavljen je na službenoj web stranici Općine Ilijaš - na linku https://ilijas.ba/index.php/javni-pozivi/javni-oglas-za-prijem-pripravnika-u-jedinstvenom-opcinskom-organu-uprave i oglasnoj ploči Općine Ilijaš, dok će obavijest o Javnom oglasu biti objavljena i u dnevnim novinama Oslobođenje, Dnevni avaz i Nezavisne novine.

Javni oglas ostaje otvoren do 06.06.2026.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom mogu se dostaviti lično ili putem pošte na adresu:

Općina Ilijaš
ul. 126. ilijaške brigade br. 16
71380 Ilijaš

sa naznakom:
"Komisija za provođenje Javnog oglasa za prijem pripravnika – ne otvarati".

Image

Adresa

Ul. 126. Ilijaške brigade, br. 16
71 380 ILIJAŠ

ID BROJ: 4200621930005
Depozitni račun
RAIFFEISEN BANKA : 1610000091470429

 ISO 9001:2015

Kontakt informacije

Tel:  +387 33 58 06 20
Fax: +387 33 40 05 05
Mail: info@ilijas.ba