Glavna bijambarska pećina zatvorena- hibernacija šišmiša Ispis
Autor Nermina Durić-Kahvedžić   
Četvrtak, 06 Velj 2014 13:11

bijambarska2Bijambare, zaštićeno područje Kantona Sarajevo, privlače turiste i u zimskim mjesecima. Posjete su brojnije tokom vikenda, a posjetilaca ima iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i svijeta.

Iako Bijambare nemaju mogućnost za zimski turizam, privlačne su za porodične izlete i šetnje, a u januaru je broj posjetilaca prešao hiljadu.

Stručna saradnica za zaštitu prirode i komunikaciju s lokalnim stanovništvom i posjetiocima Harita Čolaković za Agenciju Fena je kazala da je za dva vikenda u januaru pokrenut vozić, kada je zbog toplog dana u zaštićenom pejzažu Bijambara boravio veliki broj posjetilaca koji su uživali u bijambarskim pejzažima.

- Svi oni imaju svoje razloge zašto posjećuju Bijambare, zdravstvene, sportske ili neke druge, a vezuje ih istinska fascinacija ovim jedinstvenim odsječkom prirode - istaknula je Čolaković.

Po njenim riječima jedna od glavnih atrakcija Srednja bijambarska pećina zimi je zatvorena zbog kolonije šišmiša.

Kao što je poznato u bijambarskim pećinama, koje su posebna vrijednost geološke raznolikosti i prirodnog naslijeđa prema dosadašnjim istraživanjima svoje sklonište pronalaze brojne rijetke ugrožene i osjetljive vrste šišmiša, koje su kao takve proglašene i od IUCN-a, te je zaštita pećina i jama preduvjet njihovog opstanka.

Zaštita šišmiša jedan je od prioriteta i obaveza potpisnica međunarodnih konvencija koje se bave pitanjima zaštite divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija, Bonska konferencija), navodi Čolaković.

Podsjeća da šišmiši prezimljavaju u stanju hibernacije - spavaju zimski san - pri čemu se zavuku na neko mirno mjesto stabilne temperature i vlage i to u pećinama budući da one predstavljaju mjesta sa stabilnom temperaturom i vlagom, dok je vrijeme izvan njih hladno i promjenjivo.

- Zimski san ili hibernacija je jedna od specifičnosti šišmiša- ističe te dodaje da s prvim hladnoćama kada se i brojnost insekata smanjuje neki šišmiši migriraju u toplije krajeve, a neki se premještaju u zimska skloništa (tavani i pećine) u kojima se zbijaju u kolonije i prelaze u zimski san.

-Tada im se usporavaju sve životne funkcije. Broj otkucaja srca se smanjuje, a temperature tijela se spusti na nekoliko stepeni iznad nule. U takvom stanju šišmiše ne treba nikako uznemiravati. Uznemiravanje ove populacije u toku njihovog prezimljavanja može dovesti do uginuća jedinki pa samim tim i na smanjenje njihove brojnosti – upozorava Čolaković.

Literaturni podaci navode da se u Glavnoj bijambarskoj pećini nalaze slijedeće vrste šišmiša: Mali potkovnjak ( Rhinolophus hipposideros), koji je jedan od najmanjih vrsta šišmiša, vrlo krhke građe.
Iako je široko rasprostranjena vrsta, uočeno je smanjenje njegove populacije zbog antropogenih uticaja i prema IUCN kategorizaciji u Evropi je u kategoriji osjetljive vrste, dok se na „crvenoj listi“ u Federaciji BiH navodi kao ugrožena vrsta.

Širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus), na Crvenom popisu IUCN-a, nalazi se u kategoriji gotovo ugrožene vrste, dok je na Evropskom crvenom popisu u kategoriji osjetljive vrste. Jako je osjetljiva na uznemiravanje tokom hibernacije. Veliki šišmiš ( Myotis myotis) nalazi se na Crvenoj listi FBiH u kategoriji ugroženih vrsta. Oštrouhi šišmiš ( Myotis blythii) nalazi se na Crvenoj listi FBiH u kategoriji ugroženih vrsta.

Šišmiši (CHIROPTERA) su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Na svijetu je do danas zabilježeno više od 1.000 vrsta šišmiša.

Šišmiši su izuzetno korisne životinje jer se hrane kukcima, od kojih su mnogi štetnici na bilju. Za primjer je i podatak da jedan šišmiš u jednoj noći može pojesti do 600 komaraca!

Jedan od razloga zatvaranja Glavne bijambarske pećine za turističke posjete su i “ledenice”.

U unutrašnjosti pećine nema velikih temperaturnih kolebanja tokom cijele godine. Razlike se osjete samo na dijelovima pećine bližim ulazu gdje se od “okapnica “ formiraju ledenice raznih oblika i veličina.

Zbog mogućnosti njihovog otopljenja uslijed temperaturnih oscilacija postoji mogućnost padanja tih ledenica i time ugrožavanja sigurnosti posjetilaca, kazala je u izjavi Feni stručna saradnica za zaštitu prirode i komunikaciju s lokalnim stanovništvom i posjetiocima u JU Zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo Harita Čolaković.

 

Izvor : Fena