• ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba
  • ilijas.ba

oficijelna internet prezentacija općine Ilijaš
Obilježavnje godišnjice zarobljavanja tenka u Misoči - Otvorenje Spomen parka u Milakovom Dolu Ispis Email
Autor Nermina Avdukić   
Petak, 12 Srp 2019 07:19

misoca da se ne zaboravi plakatPod pokroviteljstvom Općine Ilijaš Udruženje boraca "Patriotska liga '91" Ilijaš, Odred "Tale", MZ Misoča i džemat Misoča organizuju obilježavanje 27. godišnjice zarobljavanja tenka u Misoči.

Centralni dio ovog obilježavanja planiran je u petak, 19. jula 2019. godine, u 10:00 sati svečanim otvorenjem Spomen parka u Milakovom Dolu, MZ Misoča.

Program:

19.07.2019. godine /Petak

10:00 – Svečano otvorenje Spomen parka Misoča u Milakovom Dolu;
12:00 – Tevhid šehidima misočkog ratišta i umrlim borcima u džamiji u Misoči;
13:00 – Džuma namaz;
14:00 – Obilazak šehidskog mezarja u Misoči, šehidske česme u Mlinima i šehidskog mezarja u Brezi;

20.07.2019. / Subota

17:30 – Polaganje cvijeća u haremu džamije u Misoči;
18:00 – Memorijalni turnir šehidma Misoče u malom nogometu – seniori;

21.07.2019. / Nedjelja

17:00 – Revijalna utakmica pionira Misoče;
18:00 – Polufinalna i finalna utakmica turnira – dodjela nagrada;
21:00 – Zabavni program.

 
Klanjana dženaza u Potočarima: Među prisutnima i načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić Ispis Email
Autor Nermina Avdukić   
Četvrtak, 11 Srp 2019 11:43

9827592759268156185641905U Memorijalnom centru Potočari klanjana je dženaza za 33 žrtve genocida. Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić također je prisustvovao komemoraciji, a potom i dženazi.

Nakon komemoracije, obraćanja zvanica, polaganja cvijeća i odavanja počasti svim žrtvama genocida te izvođenja Inferna, klanjana je kolektivna dženaza te se pristupilo ukopu 33 žrtve srebreničkog genocida.

Dženazu je predvodio reisu-l-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

Nakon dženaze uslijedilo je čitanje imena i prezimena žrtava koje su ukopane na mezarju u Potočarima.

Reis Kavazović je nakon dženaze proučio dovu šehidima genocida. Zatim je uslijedilo iznošenje tabuta iz Musale. Porodice i prijatelji stradalih žrtava te prisutni na dženazi na rukama su nosili tabute do mezarja dok su čitana imena ubijenih.

Dženaza je ove godine klanjana za 33 žrtve čiji nekompletni posmrtni ostaci su pronađeni u brojnim izmještenim masovnih grobnicama.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci 6.610 žrtava genocida počinjenog 1995. godine. Najstarija žrtva koja je ukopana u Potočarima je Šaha Izmirlić, koja je imala 94 godine kada je ubijena. Najmlađa žrtva je novorođenče, beba Fatima Muhić. Za više od 1.000 nestalih Srebreničana još potocari necelnik opcine fazlicuvijek se traga.

U Memorijalnom centru u Potočarima danas su ukopani posmrtni ostaci 33 žrtve: Bektić (Redžo) Mevlid, rođen 1962. godine, Bajraktarević (Osman) Nedžad, rođen 1975. godine, Salkić (Alija) Bajro, rođen 1957. godine, Husić (Husein) Muradif, rođen 1949. godine, Purković (Ahmet) Šemso, rođen 1952. godine, Isaković (Muhizin) Kasim, rođen 1973. godine, Isaković (Muhizin) Asim, rođen 1975. godine, Avdić (Hasan) Šemso, rođen 1964. godine, Suljić (Nazif) Adil, rođen 1952. godine, Cvrk (Osman) Rešid, rođen 1940. godine, Cvrk (Arif) Šaha, rođena 1913. godine, Gabeljić (Jusuf) Fadil, rođen 1974. godine, Memić (Hasan) Sidik, rođen 1960. godine, Tihić (Šukrija) Vekaz, rođen 1975. godine, Tahić (Hamed) Enver, rođen 1976. godine, Meholjić (Hakija) Husejn rođen 1929. godine, Salkić (Fadil) Sabahudin, rođen 1972. godine, Mehmedović (Džemail) Mali, rođen 1959. godine, Suljić (Salko) Sabit, rođen 1974. godine, Mehmedović (Suljo) Ismet, rođen 1937. godine, Hirkić (Bajro) Behadil, rođen 1973. godine, Nukić (Haso) Esad, rođen 1977. godine, Jašarević (Halid) Ahmet, rođen 1950. godine, Mujić (Ramo) Zijo, rođen 1968. godine, Mujić (Ramo) Fahrudin, rođen 1970. godine, Tabaković (Zajko) Hajro, rođen 1938. godine, Ahmić (Ismet) Omer, rođen 1973. godine, Cvrk (Behaija) Osman, rođen 1979. godine, Pilav (Rasim) Zaim, rođen 1946. godine, Pilav (Zaim) Fuad, rođen 1976. godine, Šaranović (Ševkija) Sadik, rođen 1969. godine, Tabaković (Nurija) Smail, rođen 1964. godine, Tihić (Mustafa) Hamed, rođen 1928. godine.

 
Obilježavanje 24. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici Ispis Email
Autor Nermina Avdukić   
Četvrtak, 11 Srp 2019 08:53

 

Memorijalni-centar-Srebrenica-Potočari-620x349U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas će biti obilježena 24. godišnjica genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica, te klanjana dženaza i obavljen ukop posmrtnih ostataka 33 identifikovane žrtve genocida počinjenog 11. jula 1995. godine.

Preživjeli Srebreničani, porodice žrtava, prijatelji, komšije, te predstavnici vlasti, međunarodne zajednice i diplomatskog kora u Bosni i Hercegovini, odat će u Potočarima počast za 33 žrtve genocida.

Dženazu će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana u Potočarima ove godine je Osman Cvrk, koji je u trenutku ubistva imao svega 16 godina. Najstarija žrtva koja će ove godine naći smiraj je Šaha Cvrk, koja je imala 82 godine kada je ubijena. Ona je, ujedno, jedina žena koja će u Potočarima biti ukopana ove godine.

Konačan smiraj naći će i otac i sin – Zaim i Fuad Pilav. Ukopani će biti i braća Mujić, Fahrudin (25) i Zijo (28) te braća Isaković. Asim Isaković je imao 20 godina kada je ubijen, dok je njegov brat Kasim bio samo dvije godine stariji.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović je u hutbi posvećenoj 24. godišnjici genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i Podrinju, rekao da je 11. juli dan kada se svi na poseban i drugačiji način prisjećaju nevino ubijenih ljudi u Srebrenici, Podrinju, Bosni i Hercegovini – onih koji su svoje živote dali na putu slobode i sigurnosti, ali i susjećanja s njihovim porodicama.

On je, između ostaloga, rekao kako se žrtvama, iako se zločin takvih razmjera dogodio muslimanima na očigled cijelog svijeta, a najviši međunarodni sudovi izrekli konačnu ljudsku istinu o genocidu u Srebrenici, i dalje nanosi uvreda i bol od onih koji svoju odgovornost hoće da prikriju, a uz to i dalje svakodnevno, gdje god mogu, ljudima život otežavaju.

Reis je pozvao sve muslimane da danas ispune obavezu klanjanja dženaze-namaza na šehitlucima genocida nad Bošnjacima u Potočarima kod Srebrenice.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci 6.610 žrtava genocida počinjenog 1995. godine. Najstarija žrtva koja je ukopana u Potočarima je Šaha Izmirlić, koja je imala 94 godine kada je ubijena. Najmlađa žrtva je novorođenče, beba Fatima Muhić. Za više od 1.000 nestalih Srebreničana još uvijek se traga.

Prva kolektivna dženaza u Memorijalnom centru u Potočarima obavljena je 2003. godine, kada je u tri faze ukopano skoro hiljadu žrtava. Te 2003. godine ukopan je najveći broj žrtava, dok će 11. jula ove godine u Memorijalnom centru u Potočarima biti ukopan do sada najmanji broj – njih 33.

U Podrinje identifikacionom centru u Tuzli nalazi se još 140 identificiranih žrtava, ali uglavnom zbog nekompletnosti posmrtnih ostataka porodice se još nisu odlučile za ukop. Među njima je 38 žrtava koje su zvanično identificirane i DNK analizom i od porodica, a ostali samo na temelju DNK analize.

U proteklom periodu urađeno je i ukupno 635 reekshumacija.

U osam navrata rađene su kolektivne, odnosno velike rekshumacije u kojima je otvaran veliki broj grobnih mjesta ili mezarja, dok su u 11 slučajeva rađene individualne reekshumacije, navela je glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić. Najavila je da će naredna reekshumacija u Srebrenici početi 15. jula i tom prilikom će naknadno pronađeni posmrtni ostaci biti dodani u 120 mezara ranije ukopanih žrtava.

 
Tradicionalnom Akademijom u kino sali Ilijaš obilježena 24. godišnjica genocida u Srebrenici Ispis Email
Autor Nermina Avdukić   
Srijeda, 10 Srp 2019 06:22

 

gosti4U 13. stoljeću slavni Rumi je napisao:“Rana je mjesto gdje Svjetlost ulazi u tebe”. Srebrenica ima 8372 rane, dovoljno da Svjetlošću obasja svijet. Bosna ih ima i više, ali julska rana najviše boli jer genocid se zove.  Iz godine u godinu i rane i Svjetlost se produbljuju, začinje solju da bi više sjale. Ove godine otvorene su 33 nove rane, zamotane u ćefine, u tabutima, isijavaše svjetlost sa šlepera koji uz učenje salavata prođoše od Visokog do Potočara gdje će im u četvrtak 11. jula biti klanjana dženaza.

Ilijašani znaju vrijednost rana, posebno one zvane Srebrenica. Već 14 godina Općina Ilijaš organizuje manifestaciju “Dani sjećanja – SREBRENICA 11. juli 1995. godine” s ciljem obilježavanja 24. godišnjice genocida nad građanima BiH koji su u tom periodu živjeli u “zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica”.

Ovog utorka u kino sali Ilijaš održana je tradicionalna akademija na kojoj su o vlastitom preživljavanju genocida u Srebrenici,   važnosti očuvanja kulture sjećanja i imperativu da se ne zaboravi govorili učesnici: prof  dr. Mirsad Cvrk, autor knjige „Srebrenica, kršenje ljudskih prava od Dejtona do danas“, Bekir Husejinović, autor knjige „Dječak sa rukama starca“ i doc. dr.hafiz Kenan ef. Musić, glavni imam MIZ Sarajevo. Program su nastupom obogatili profesorica klavira mr. Dženana Šehanović Sarajlić, glumac Mirza Mušija i Hor Preporod Ilijaš. 

Nakon najmračnijeg perioda u životima Bošnjaka a posebno naroda Istočne Bosne, općina Ilijaš bila je mjesto gdje su hiljade ranjenih duša pronašli svoje utočište.  O povodima organizacije ove Manifestacije govori predsjednik Organizacionog odbora načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić.

asmir- Organizacioni odbor  rganizuje Manifestaciju Dani sjećanja od četiri dana i time želimo iskazati odgovornost, dostojanstvo, snagu. Snaga, prkos treba da ponesu mladu generaciju da njeguje kulturu sjećanja, koja znači da nema zaborava, da nema oprosta. Srebrenički genocid se ne može oprostiti. Niko od egzekutora ne traži oprosta. Mi moramo pamtiti, naš narod nije bio sklon pamćenju historije. Ono što se Bošnjacima dešavalo zbog zaborava je da su svoj opstanak na ovim prostorima skupo plaćali, genocidima nad njima. Opstanak više nećemo plaćati žrtvama, genocidima, mi moramo preuzeti odgovornost za budućnost novih generacija. Priča o Srebrenici  treba da dopre do svakog čovjeka, treba probuditi propitivanje savjesti čovječanstva, što će donijeti vjeru u bolju budućnost, poručio je Fazlić.

Ovom prilikom dodjeljene su plakete za nesebičan doprinos organizovanju i programskom obogaćivanju ove Manifestacije tokom godina Almi Omerović i Džematu Podlugovi.

- U ime 8372 žrtve srebreničkog genocida, u ime naših očeva, amidža, daidža, djedova, braće, sestara i majki, izabrali smo obrazovanje, ozbiljnost, odlučnost i istrajnost. Odbacujemo da šutimo. Biramo da govorimo i opominjemo.  U svoje lično ime, i u ime organizacionog odbora ove manifestacije, želim Vam se zahvaliti što ste svojim dolaskom potvrdili da biramo isti put. Ponosna sam i zahvalna Gospodaru što me počastio tim što sam ja, kao i mnogobrojne porodice iz Srebrenice, pronašle utočiste u općini Ilijaš.  Zahvala pripada i čelnim ljudima ove općine ali i svim starosjediocima koji su prihvatili hiljade protjeranih građana ne samo iz Istočne Bosne, bedema domovine , nego iz 54 druge opštine  širom BiH.  Posebnu zahvalnost dugujemo svim našim majkama - heroinama koje su nam pokazale snagu, vjerujući u Boga pomjerajući granice svoje snage, izdržljivosti i snalažljivosti u borbi za goli život.  Želja naših majki za opstankom i čežnja da uspiju u našem odgoju nadilaze ovodunjalučku dimenziju. Drage majke, hvala Vam na 029842759275265svemu.  Obilježavanje i ove 24. godišnjice genocida u Srebrenici jedno je od najdostojanstvenijih u našoj državi. Veliko hvala svima mojim kolegama iz Organizacionog odbora  koji su me  predložili za Plaketu.  Od srca se zahvaljujem svima koji su nas podržali na bilo koji način.  Srebrenica je moj i naš amanet, poručila je Omerović.

U nastavku akademije prof. dr. Mirsad Cvrk govorio je o svom životu, stradanju brojnih članova uže i šire porodice u Srebrenici i o svom djelu „Srebrenica, kršenje ljudskih prava od Dejtona do danas“. U radu su predstavljeni rezultati kršenja ljudskih prava u BiH (studija slučaja Srebrenice od 1996. do 2006. godine). Dejtonski mirovni sporazum je uspostavio institucionalni okvir za zaštitu ljudskih prava. Međutim, i pored postojanja Dejtonskog ustava i najviših standarda o ljudskim pravima, ta prava se u praksi nedovoljno ostvaruju. Entiteti države BiH, FBiH i RS nisu u potpunosti usaglasile svoje ustave sa Ustavom BiH o konstitutivnosti naroda BiH. Na ovaj način je i dalje zadržana etnička diskriminacija kao vid kršenja ljudskih prava, a time i jednaka zaštita ljudskih prava. Na osnovu analize došli smo do zaključka da Republika Srpska, Općina Srebrenica i Dom zdravlja Srebrenica, nisu pružile adekvatnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu Srebrenice, posebno ugroženim kao što su žene, djeca, starije osobe i osobe sa invaliditetom. Analiza, također, ukazuje da do 2006. godine u Srebrenici imamo kršenja prava djece povratnika time što nemaju mogućnost izučavanja nacionalne grupe predmeta, što im je dozvoljeno po Zakonu o osnovnom obrazovanju RS, navaeo je, između ostalog, Cvrk.

Dječak sa rukama starca priča je o putu spasa i smrti kojim su prošli Bošnjaci Podrinja nakon pada zaštićene zone UN-a Srebrenice u ruke Mladićevih zločinaca. Ispovijest Bekira Husejinovića napisana je hronološki, obuhvatajući period od 11. jula 1995. do 6. aprila 1996. godine, uz jednu epizodu iz maja 1992. godine u kojoj je opisan četnički napad na njegovo rodno mjesto Glogovu kod Bratunca. Strašno i istinito svjedočenje o stradanju Bošnjaka Podrinja drži čitaoca napetim od početka do kraja. Priču 3858727261266145Dječak sa rukama starca odlikuje autentičnost doživljaja i neposrednost kazivanja. Stalna dilema da li se predati ili i dalje biti progonjen po podrinjskim vrletima, kao i neprestani obrati u borbi za preživljavanje daju ovoj priči dramsku dinamičnost.

Hafiz dr. Kenan Musić kazao je da su Dani Srebrenice dani kada se podsjećamo da kultura sjećanja i čvrsta veza sa Gospodarom znači otimanje od zaborava, jer ne smijemo biti od onih koji su zaboravili Allaha pa je Allah učinio da zaborave sami sebe. Zato je izuzetno organizovanje ove Manifestacije i podrška lokalne zajednice, MIZ Sarajevo i doprinos koji joj daju lokalni imami.

-Svaki trenutak koji ste poklonili sjećanju na šehida, trenuci su koji ste oteli prolaznosti i poklonili Onome koji daje sve trenutke i sate života. Sabur nije trpljenje nego kada majka Srebrenice, Bosne, majka šehida odgaja dijete, to je aktivni sabur. Bosne će biti onoliko koliko bude onih koji je vole, ona je okvir na kojem činimo sedždu Gospodaru, kazao je hafiz Musić kazavši da je ovo tradicija koju treba njegovati i prenositi prave vrijednosti.

Istina je jedini način borbe protiv zločina. Osim dokaza da se zločin desio, istina je najmoćnije oružje za borbu da se on nikada ne ponovi, poručeno je na kraju akademije.
 
Izvor: radioilijas.ba

 
Održana promocija zbirke priča pod nazivom "11. juli u mom životu" Ispis Email
Autor Nermina Avdukić   
Srijeda, 10 Srp 2019 06:08

IMG 0806U Biznis centru u Ilijašu održana je promocija zbirke priča pod nazivom "11. juli u mom životu", kao jedan od događaja u okviru Manifestacije "Dani sjećanja – Srebrenica 11. juli 1995. godine" koju Općina Ilijaš, džemat Podlugovi i MZ Ljubnići organizuju već 14 godina.

Udruženje šehida i poginulih boraca općine Ilijaš u mjesecu maju objavilo je Javni poziv za učešće u projektu "11. juli u mom životu". Nakon pristiglih prijava i tekstova stručna komisija je izvršila selekciju pristiglih radova i odabrala najbolje koji se i nalaze u zbirci priča.

U ulozi domaćina promocije obratila se predsjednica Udruženja porodica šehida i poginulih boraca općine Ilijaš Salkuna Salihović.

- Ovaj datum budi najtežu bol u nama i kroz Udruženje porodica šehida i poginulih boraca općine Ilijaš povodom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici željeli smo da na poseban način pisanom formom koja je ujedno i najvrijednija odati počast našim najmilijima. Mladi ljudi su se odvažili i prenijeli svoje priče na papir. Pisala su djeca šehida koja su preživjela srebrenički genocid i naravno naši prijatelji koji su rođeni u općini Ilijaš i IMG 0721nakon 11. jula. Naš cilj je jasan i jedinstven, jer mi ne smijemo i nećemo zaboraviti Srebrenicu i na ovakv način želimo odati počast svim žrtvama rata, kazala je Salihović.

Predsjednica udruženja uručila je zahvalice ministru za boračka pitanja KS Ismiru Juski, načelniku Općine Ilijaš Akifu Fazliću i Fikretu Hodžiću.

Podršku u realizaciji obilježavanja Manifestacije "Dani sjećanja – Srebrenica 11. juli 1995. godine" pružio je i načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić.

- Općina Ilijaš je aktivno počela učestvovati u organizovanju „Dana sjećanja na 11. jul 1995. godina“ prije 14 godina kada je MZ Ljubnići pokrenula prve aktivnosti onda se uključio i džematski odbor Podlugovi. U zadnjih nekoliko godina Općina Ilijaš je ustanovila Organizacioni odbor koji je definirao ovu manifestaciju.
Tom manifestacijom kroz razne oblike od organizacije ispraćaja ljudi koji idu na mrš mira Nezuk- Potočari, ispraćaja posmrtnih ostataka i akademije, kao i onog ključnog događaja dženaze 11. jula u Srebrenici do ovih popratnih kao što je ova manifestacija vezana za promoviranje knjige koju pišu naši sugrađani.
Želimo da ustanovimo na godišnjem nivou jedan period, a to je da od 08. do IMG 073511. jula kada Općina Ilijaš obilježava te dane kroz niz aktivnosti želimo iskazati prema ljudima koji su stradali u srebreničkom genocidu, iskazivati svoje dostojanstvo, svoj ponos, prkos, snagu, kao i ustanoviti kulturu sjećanja da možemo graditi bolju budućnost od one koju je nažalost prošlo Bošnjačko stanovništvo. Ovo je naša poruka i opredjeljenje i želimo kroz ove dane sjećanja na srebrenički genocid upravo da mlada generacija na ovim porukama gradi bolju budućnost, kazao je Fazlić.

Ministarstvo za boračka pitanja KS je finansijski podržalo ovaj projekat. Ministar Ismir Jusko se obratio prisutnima.

- U protekla četiri mjeseca gotovo da nema dana u sedmici da ne obilježavamo značajne datume, događaje i ličnosti. Svaki put stavljamo akcenat na jednu bitnu stvar „Da se ne zaboravi“. Nama koji smo ratni vojni veterani i svi oni koji su preživjeli golgote od '92.-'95. godine ne trebaju ovi dani da bi se podsjetili stradanja i patnje, jer mi živimo sa tim i svaki dan dok smo živi to će biti u nama. Ovakve stvari trebaju i zbog novih generacija, mladih ljudi da prenose na svoje sljedeće generacije i kada odu van BiH da kažu šta se desilo ovdje. Bosanci i Herecegovci nisu narod koji je željan ratovanja, jer jednostavno želimo da živimo u miru, ali ne smijemo zaboraviti ono što je bilo u periodu od '92-'95, a da akcenat našim mladim ljudima treba biti da daju sve od sebe i da se više nikada i nikome isto zlo ne ponovi, istakao je ministar Jusko.

IMG 0740Alma Omerović, autorica ideje projekta "11. juli u mom životu" je govorila o tome kako se ideja rodila, kako je tekla njena realizacija, te ko su ostali učesnici projekta bez čije nesebične podrške ne bi bilo moguće uspješno realizovati projekat u cijelosti.

- Cilj je uvijek bio i ostao isti to jeste pokazati i prikazati stradanja ljudi i djece u srebreničkom genocidu. Uprkos pokušaju potpunog uništenja jednog naroda, ostali su svjedoci koji će govoriti o najstrašnjim zločinima. Uništena su mnogobrojna djetinjstva, ali ne i volja da se o tome govori i piše. Nakon što smo objavili javni poziv za učešće u projektu, za isti se prijavilo mnogo učesnika, koji su kroz pisanu riječ željeli dati svoj doprinos za očuvanje sjećanja na ovaj mračni period naroda iz Podrinja,ali i cijele BiH. Njih 13 je smoglo snage da zaista i napišu svoje priče. Inspiracija za ovaj projekat pojavila se u vremenu kada je naš prijetalj Fikret Hodžić napisao knjigu „I JA SAM IZ SREBRENICE“. Zbirka je satkana od malih priča krupnih za čovječanstvo. Posebna mi je čast da kažem nekoliko riječi o autorima koji su pisali ovu knjigu koje ćete kasnije sve i upoznati. U knjizi se nalaze samo njihova imena, a na kraju njihovih priča nema godina i nema mjesto rođenja. Oni su to sve kazali kroz svoje priče. Nažalost, većina njih koji su pisali svoje IMG 0770priče, djeca su šehida. Želja mi je da pisana riječ postane tradicija u našoj općini jer je pero najjače oružje. Veliko hvala autorima priča i onima koji su nam ukazali moralnu, tehničku i finansijsku podršku, kazala je Omerović.

Prisutnima se obratio Fikret Hodžić, dugogodišnji TV voditelj, vlasnik uspješnog privatnog biznisa koji je iznjedrio brend "Srebrena malina", te autor knjige "I ja sam iz Srebrenice".

- Ono što je zanimljivo za nas jeste da i pored ovoliko djece koja su ostala bez svojih najmilijih nemamo ni jedan zločin koji je počinjen na način na koji su to oni uradili, jer mi se ne služimo s tim. Mi imamo puno bolji način, a to je da gradimo uspjehe, pravimo rezultate i time pokazujemo da nisu uspjeli i da je njihov najveći gubitak što nas moraju gledati nasmijane, istakao je između ostalog Hodžić.

Vlasnik agencije za promociju, fotografiju, video i marketing Media Control, te vlasnik web portala Ilijas info Kenan Hasić je na sebe preuzeo obavezu pronalska izdavača zbirke priča, tehnički je obradio knjigu te dizajnirao naslovnu stranu.

- Ja nisam dijete Srebrenice, ali smatram da svako ima svoju Srebrenicu, jer svako od nas ima nešto što mu je učinjeno loše i svako od nas mora da IMG 0775prihvati bol drugih ljudi. Dijeleći bol sa drugim ljudima tako ćemo olakšati i drugima i sebi. Ovim putem želio bih da zamolim sve ljude koji mogu da pišu da što više i češće spominju grozote i stvari koje su se desile našim komšijama, familiji i sugrađanima, kazao je Hasić.

Mersiha Duraković profesorica bosanskog jezika i književnosti dala je svoj doprinos u ovom projektu obavivši posao lektorisanja i pisanja recenzije. Ilhana Mustafić je pročitala po jedan odlomak iz svake priče, a potom i pozvala autore, kojima je Salkuna Salihović uručila zahvalnice i knjigu u kojoj se nalaze njihova imena i priče.

Izvor: radioilijas.ba

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL
OPĆINA ILIJAŠ
Strategija razvoja
Vizija razvoja
Vodić kroz općinu
Konkursi/Oglasi/Pozivi
Općinsko vijeće
Budžet
Javne nabavke
Plan kapitalnih investicija
Postavite pitanje
Uprava Općine Ilijaš
Mjesne zajednice
Projekat LIFE

E-REGISTAR
administrativnih postupaka

 

 

PRIJAVA KORUPCIJE
 
 
Prijavu korupcije i druge nepravilnosti možete prijaviti na e-mail: 
PRISTUP INFORMACIJAMA
 

 
 
 
 
 

Informacija
o Kreditno Garantnom Fondu Serda

e-uprava
INFO

ADRESA:
126. Ilijaške brigade, br.6
71 380 Ilijaš

TELEFON:
+387 33 58 06 20

E-MAIL:
info@ilijas.ba

RADNO VRIJEME
07:45 - 16:15

RAD SA STRANKAMA:
08:00 - 16:00


 

Sve informacije o Vašim zahtjevima možete dobiti na Info Desk-u (Info Pultu) Općine Ilijaš.

Na Info Desk-u ćete dobiti detaljna upustva, vodiće za ostvarivanje Vaših zahtjeva, kao i tipske obrasce zahtjeva.

Info Desk se nalazi na ulazu u glavnu zgradu Općine Ilijaš.

Više informacija na:
Telefon: +387 33 58 06 20
E-mail: info@ilijas.ba

 

 

Program rada OV Ilijaš

pdfsmall
 Program rada Općinskog vijeća Ilijaš za 2019.godinu

Budžet Općine Ilijaš 2019
.

URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ZA POTREBE RASPISIVANJA JAVNOG POZIVA U SVRHU DODJELE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA ZA IZGRADNJU INDIVIDUALNIH STAMBENIH OBJEKTA NA LOKALITETU NOVO NASELJE "ALIĆA GAJ" 

Skica

Poster

BROJAČ POSJETA
'
mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas848
mod_vvisit_counterJuče2152
mod_vvisit_counterOva sedmica9251
mod_vvisit_counterOvaj mjesec45576