U subotu, 9. jula, po 14. put posmrtni ostaci žrtava genocida u Srebrenici krenuli su iz Visokog za Potočare. Tabuti 127 žrtava, koje su identifikovane, spremni su za kolektivnu dženazu koja će se obaviti danas u Memorijalnom centru u Potočarima. Najviše žrtava je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.
Konvoj u kojem je kamion sa tabutima, krenuo iz Visokog, na putu ka Potočarima, zaustavio se u centru Visokog kod Trga žrtava genocida u Srebrenici, zatim, na inicijativu Općinskog načelnika g. Akifa Fazlića, konvoje se zaustavio prvi put i u Ilijašu. Potom se uputio prema Sarajevu gdje se zaustavio ispred zgrade Predsjedništva BiH, te je nastavljen put prema Potočarima.
Veliki broj članova porodica žrtava, rođaci, prijatelji stradalih, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, međunarodne zajednice, građani okupili su se kako bi tijela stradalih ispratili na put ka vječnom smiraju.
Suze, jecaji i tišina ostali su iza tužne kolone koja je u subotu sa tabutima 127 žrtava genocida počinjenog na području Srebrenice krenula put Potočara......gdje će danas u Memorijalnom centru biti obavljena dženaza-namaz i ukop.
Preživjeli Srebreničani kažu da je svake godine sve teže i teže, te da kako vrijeme prolazi rane na srcu i duši ne zacjeljuju. Većina njih ističe da ih najviše boli što se o srebreničkoj tragediji svake godine govori tri ili četiri dana, a potom na njih i njihove najmilije koji su nevini izgubili živote gotovo svi zaborave.
Najmlađa žrtva koja će biti ukopana danas je u Potočarima je 14-godišnji Avdija (Emin) Memić. On će biti ukopan zajedno sa svojim amidžom Abdurahmanom i njegovim maloljetnim sinom Halilom, koji je imao 16 godina kada je ubijen. Najstarija žrtva Mustafa Hadžović imao je u trenutku smrti 77 godina. Posmrtni ostaci su pronađeni uglavnom u sekundarnim masovnim grobnicama.
Do sada je u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari ukopano 6.377 žrtava genocida. U genocidu nad Bošnjacima Srebrenice u julu 1995. godine, koji je izvršila tadašnja Vojska Republie Srpske (VRS) potpomognuta vojno-logistički jedinicama sa prostora Srbije ubijeno je više od osam hiljada ljudi, uglavnom muškaraca i dječaka. Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen je u martu 2016. godine pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora. Presuda Ratku Mladiću, vrhovnom komadantu VRS najavljena je za novembar 2017.
Karadžić i Mladić su u odvojenim procesima optuženi za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, ali i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na prostoru BiH od 1992. do 1995. godine, kao i za sudjelovanje u zajedničkom zločinačkom pothvatu.
Genocid u Srebrenici najveći je masovni zločin počinjen na tlu Evrope nakon Holokausta u Drugom svjetskom ratu.
